Dvadeset radnika iz ovog podruma upućeno na biro rada, izjavio je upravnik Podruma Miroljub Spasojević.
"Nisu ga zatvorili ratovi, zatvorio ga je stečaj Navipa otvoren 15.
maja, prošle godine, a imali smo impresivan program i ugovoren izvoz
80.000 do 100. 000 boca srpske šljivovice prepečenice pakovane u
tradicionalnoj srpskoj bukliji, uglavnom na tržište SAD, Kanade i
zemalja Evropske unije", rekao je Spasojević.
Godišnji izvoz od 80.000 do 100.000 boca je ustaljen posljednjih nekoliko godina
a prije uvođenja ekonomskih sankcija SR Jugoslaviji, godišnji izvoz je
bio 1.000.000 boca, dodao je Spasojević uz napomenu da je Podrum
"spreman da radi, ima program, kupce, tehnologiju".
Rad podruma je državno pitanje, od njegovog zatvaranja najveću štetu ima
država, ocijenio je Spasojević i potsjetio na stav da je "šljivovica
srpski brend" a proizvodnja i izvoz rakije tradicija Crkvenca "a
tradicija se svuda u svijetu poštuje".
Podrum su gradili, 1929. godine, u najvećoj svjetskoj krizi naši
pradedovi volovskim zapregama uz pomoć tadašnje države jer je bio
državni projekat. Preživio je Prvi i Drugi svjetski rat i stalno
funkcionisao, istakao je Spasojević, ne upuštajući se u razlog i
opravdanost stečaja "jer to nije njegova nadležnost".
Za 40 godina izvezeno je preko pet miliona boca rakije, Srpske
šljivovice pakovane u tradicionalnoj srpskoj bukliji u Ameriku, Kanadu,
Australiju i zemlje Evropske unije: Švajcarsku, Švedsku, Holandiju,
Njemačku, koja je ranije bila najveći kapac srpske šljivovice, precizrao
je Spasojević.
"Samo u periodu 1980-1990. godine izvezeno je 1.650.000 boca", rekao je Spasojević i napomenuo da na Balkanu nema većeg podruma, a ni izvoznika rakije od Crkvenca.
"Ne postoji ni jedan podrum, ni jedan pogon na Balkanu koji ima
kapacitet 1,5 miliona litara, 150 vagona tekućine i da je specijalizovan
samo za proizvodnju rakije", rekao je Spasojević.
Takođe, niko u regionu ne može da se pohvali da 40 godina izvozi šljivovicu,
istakao je on i napomenuo da je, prije uvođenja sankcija UN Srbiji, kada
je riječ o rakiji,"srpska šljivovica vladala Evropom" i prodavala se u 30
zemalja svijeta uključujući i Filipine, Indiju i Brazil. . .
Crkvenac je u vreme Zemljoradničkih zadruga bio dominantan centar u koga
se slivala rakija iz cijele Srbije, "otkupljivali smo rakiju i šljive za
preradu, najviše požegaču i crvenu ranku, iz Šumadije, Pomoravlja,
Levča, Župe, Kosova, iz Homoljskog i Kopaoničkog kraja", zaključio je
Spasojević.
(Tanjug/Frontal)
