Cilj dva pomenuta projekta je obezbijediti bespovratna sredstava poljoprivrednicima u BiH za izgradnju kapaciteta pri realizaciju fondova EU za ruralni razvoj (poznat kao "IPARD" – Instrument za pretpristupnu pomoć u ruralnom razvoju), te izradu strateškog plana za ruralni razvoj za cijelu zemlju.
Kako se navodi u saopštenju stalni nedostatak napretka u ovim područjima, kao i u usklađivanju zakonodavstva po ovom pitanju sa pravnom stečevinom EU, ne donosi samo potencijalni gubitak sredstava EU u iznosu od 5 miliona evra. Naime, nedostatak djelovanja bi mogao kasnije rezultirati gubicima od nekoliko desetina miliona eura namijenjenih sektoru poljoprivrede za period od 2014-2020. godine. Jasan politički dogovor oko uspostave struktura za sprovedbu IPARD-a i izrade strateškog plana za ruralni razvoj za cijelu zemlju, su preduslovi za pomoć poljoprivredi i ruralnom razvoju u okviru predviđenih IPA II sredstava Evropske unije u ovom periodu.
"Nedostatak napretka u ovom sektoru je jedan od primjera rizika sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava – rizik zaostajanja za zemaljama u regionu u procesu evropskih integracija. Veoma je važno da vlasti Bosne i Hercegovine, na svim nivoima, iznađu praktične i održive dogovore kako bi građani imali koristi od sredstava Evropske unije. U ovom slučaju, nedostatak pripreme i koordinacije istovremeno znači da poljoprivrednici možda neće moći iskoristiti njima namijenjena buduća sredstva Evropske unije u iznosu od desetina miliona evra", izjavio je Peter Sorensen šef Delegacije Europske unije / specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini.
"Uopšteno govoreći, ovaj primjer naglašava potrebu da se BiH dogovori o EU koordinacijskom mehanizmu koji će joj omogućiti da govori jednim glasom.Mora se razmotriti efikasnost kao i djelotvornost fondova EU koji se dodjeljuju Bosni i Hercegovini. Dugujemo to poreznim obveznicima država članica EU. Dakle, s obzirom da nije bilo suštinskog napretka, ne možemo dalje opravdati izdvojene fondove. Fondovi mogu biti ponovo mobilizovani samo ako postoje provjerljivi dokazi o ostvarenom napretku u rješavanju najvažnijih prioriteta u ovom sektoru. To će zahtijevati jasne i formalne političke obaveze i dogovore, kako u pogledu IPARD struktura, tako i u pogledu izrade strateškog plana ruralnog razvoja", dodaje Sorensen.
Na sastanaku nadzornog odbora za provedbu IPA-e između EU i BiH, koji će se održati 24. juna 2013. godine, biće razmotreno da li će projekti biti ukinuti. U EU delegaciji smatraju da je odgovornost vlasti Bosne i Hercegovine da djeluju kako bi se podrška EU ponovo nastavila, u ovako važnom trenutku za politički i ekonomski razvoj zemlje, posebno zbog izazova u sektoru poljoprivrede s kojima će se Bosna i Hercegovina suočiti nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula 2013. godine.
Osim toga, ističe se i da preduslovi za poljoprivredni popis još nisu ispunjeni, iako je u okviru IPA 2012 fonda, planirano milion evra za podršku popisu. Pomenuta sredstva za podršku poljoprivrednom popisu, iz tog razloga su u opasnosti i BiH ih može izgubiti ukoliko se ne usvoje relevantni zakoni.
Podsjećaju i da su sredstva u iznosu od 3 miliona evra su već izgubljena ranije zbog nedostatka napretka u konsolidaciji funkcionalnih poljoprivrednih registara na nivou cijele zemlje. Ključni informacioni sistemi, kao na primjer Identifikacioni sistem zemljišnih parcela (LPIS), geografski informacioni sistem (GIS) i Poljoprivredni tržišni informacioni sistem (AMIS), mogli su već biti uspostavljeni za mehanizme upravljanja i kontrole od koristi za ovaj sektor.
(Frontal)
