Naša posla
Bankomat-služba za uhljebljavanje i izvlačenje novca (Kanton Sarajevo)
Kada direktor završi u zatvoru jer je nezakonito zapošljavao u javnoj instituciji koja mu je povjerena na upravljanje, logično bi bilo da otkaz dobiju i te osobe koja su nezakonito zaposlene. Međutim, logika je davno napustila javnu službu i pravosuđe u Bosni i Hercegovini (BIH). Ovdje nezakonito zaposleni, umjesto otkaza, nerijetko dobiju direktorsku fotelju javne institucije u koju su nezakonito dovedeni.
„Ja sam tražio od ureda za korupciju i tužilaštva da provjere sva zaposlenja počevši od mene. A u službi je prije mog mandata nekoliko njih zaposleno nezakonito,“ kaže Nermin Pećanac, koji je za direktora JU Služba za zapošljavanje imenovan krajem avgusta 2019. godine, a smijenjen deset mjeseci kasnije.
Objašnjava da je u službu nezakonito dovedena i Edina Ljubuškić, koja je nakon njegove smjene imenovana za v.d. direktorice.
„A bivši direktor je htio to naknadno da pokrije pa je iz pravilnika izbacio ono što ona nema od kvalifikacija. Ali je morao onda i novi konkurs raspisat. A ona je samo nastavila raditi.“
Svoje riječi potkrepljuje fotokopijom Rješenja kantonalnog inspektora rada Seada Ćupine iz februara 2018. godine. Inspektor je tim Rješenjem upozorio tadašnjeg direktora Mithata Osmanbegovića da je obavezan poštovati Pravilnik o radu, koji propisuje uslove za zasnivanje radnog odnosa na pojedinim radnim mjestima. Tako je propisano da Rukovodilac sektora za ekonomske, računovodstvene poslove i trezor obavezno mora imati „položen stručni upravni ispit, ili javni ispit ili ispit općeg znanja i poznavanje rada na računaru“.
Rješenjem je utvrđeno da Edina Ljubuškić, koja je zaposlena na toj poziciji u decembru 2016. godine, nije ispunjavala te uslove ni tokom inspekcije kao ni u vrijeme imenovanja na tu poziciju. Inspektor Ćupina je naveo da je izrekao upozorenje jer inspektor rada nema nadležnost da naredi prekid već zasnovanog radnog odnosa čak i kada utvrdi da je javni službenik nezakonito zaposlen.
Pećanac je u junu 2020. godine smijenjen a za v.d. direktora je imenovana upravo Edina Ljubuškić. Ona je odbila govoriti o radu službe, navodeći da bi to bilo nezahvalno jer je imenovan novi direktor sarajevske službe za zapošljavanje, Tomislav Martinović.
Mediji su najavili da će novi direktor službe postati Martinović, član Socijaldemokratske partije (SDP), već 22. septembra, samo četiri dana nakon što je objavljen konkurs i prije isteka osmodnevnog roka za prijave kandidata.
Igor Kamočaj, zaposlenik sarajevske Službe za zapošljavanje, koji je bio direktor ove Službe između 2012. i 2016. godine, kaže da vlast i političke partije naprave takvu atmosferu da na takvim konkursima najčešće bude jedan kandidat.
Kamočaj kaže da se nezakonitosti u institucijama često odvijaju neovisno o stranačkoj pripadnosti, odnosno da su stranke samo sredstvo za dolazak u poziciju za krađu, odnosno sredstvo za čuvanje leđa nakon toga.
„To su neformalne grupe koje su snimile nakon rata odeređene institucije iz kojih mogu crpiti pare ili imati određenu korist. Imao sam u upravnom odboru ljude koji su bili na evidenciji nezaposlenih. Eto koliko su stranke gledale na ozbiljnost tih imenovanja.“
Objašnjava da je godišnji budžet službe premašio 60 miliona KM, jer se desetine neutrošenih miliona prenose iz prethodnih godina. Naime, zbog političkih odugovlačenja vlade i resornog ministarstva, Služba svoje programe zapošljavanja najčešće ne počinje realizovati na početku godine već tek u avgustu. Zato milionska sredstva ostaju neutrošena uprkos izraženom problemu nezaposlenosti.
„U vrijeme mog mandata od 43 mjeseca promijenilo se pet upravnih odbora, sedam nadzornih odbora, četiri premijera, pet ministara i četiri skupštinske većine,“ kaže i objašnjava da takav diskontinuitet poslovanja u kombinaciji sa pasivnošću pravosuđa olakšava brojne nezakonitosti. U takvom ambijentu državni službenici mogu naći niz načina da sabotiraju rad direktora, kaže on.
I Nermin Pećanac kaže da kao direktor službe nije bio u stanju sankcionisati javne službenike, jer su zakonski toliko zaštićeni da su skoro nedodirljivi, te da često zloupotrebljavaju bolovanje kako bi sabotirali rad institucije ili izbjegli sankcije.
Nermin Pećanac
„Ne možeš im ništa. Ti njima složiš disciplinsku ili krivičnu i prođe onda pet godina dok ti nešto izganjaš. A i to je veliko pitanje hoćeš li izganjat'. Jer oni su zaštićeni ko međedi,“ kaže Pećanac.
On je u decembru 2019. poslao obimnu dokumentaciju o nizu uočenih nezakonitosti u službi na adresu Tužilaštva KS i niza drugih pravosudnih institucija. Pet mjeseci kasnije je na konferenciji za medije i javno iznio niz optužbi o pronevjerama i načinima nezakonitog izvlačenja novca.
„Radio sam na brojnim pozicijama, ali ovo nisam nigdje vidio. Ovo je bankomat za izvlačenje para. A ima para ko šodera (pijeska). Ne možeš ih potrošiti,“ opisuje Pećanac sarajevsku Službu za zapošljavanje.
Jedan od najupečatljivijih slučajeva izvlačenja novca je urađen preko Samostalne zanatske radnje "Brzi", pokazuje dokumentacija koju je još 2016. godine Tužilaštvu KS dostavio tadašnji direktor službe Kamočaj.
Kamočaj je tada Tužilaštvu prijavio da je Sead Đurđević, bivši glavni likvidator službe, tokom deset godina nezakonito preusmjerio skoro 575 000 KM sa računa službe u vlastite džepove.
Za prevaru je koristio limarsku radnju "Brzi", koju je osnovao Džemal Mulać, djever (brat od supruga) Amele Mulać. Ona je danas Šefica biroa za zapošljavanje u Opštini Novo Sarajevo a ranije je bila članica Upravnog odbora Službe za zapošljavanje.
„To što je on brat mog muža nema nikakve veze. To su dvije odvojene porodice,“ kaže Amela Mulać i dodaje da nema ništa sa aferom Brzi niti sa poslovanjem svog djevera Džemala.
Džemal Mulać je u junu i julu 2018. godine dao dvije pismene izjave inpektorima Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine, koji su istraživali slučaj „Brzi“ kao i niz drugih nezakonitosti u finansijskom poslovanju službe. Tvrdio je da je i sam žrtva prevare Seada Đurđevića. Ispričao je da je radnju otvorio u decembru 2005. godine, za što je od službe dobio 10 000 KM poticaja za samozapošljavanje. Podigao je novac sa računa i radnju zatvorio dvadeset sedam dana kasnije.
Rekao je da je dobijeni poticaj od 10 000 KM podigao odjednom i da ga kasnije nije bio obavezan pravdati službi jer se prihvatanjem novca odrekao prava da se u naredne tri godine prijavljuje na Biro za zapošljavanje. Kaže da je mislio da je bankovni račun automatski zatvoren po zatvaranju firme i da se iznenadio kada ga je 2016. godine bankarski službenik Nermin nazvao i ponudio mu limit od 4000 KM po računu njegove radnje "Brzi".
Otišao je u banku gdje mu je rečeno da je bankovnim računom njegove radnje "Brzi" upravljao Sead Đurđević, kojeg je poznavao iz viđenja. Pozvao je tada Đurđevića u banku i on je tada priznao pred bankarskim službenikom da je deset godina radio sa računom radnje "Brzi", ispričao je poreznim inspektorima Mulać.
Rekao je da Đurđeviću nikada nije dao punomoć za upravljanje računom SZR "Brzi" i tvrdio da je njegov potpis na bankovnoj punomoći krivotvoren. Tako je Sead Đurđević od 2006. go 2016. godine sa računa službe na račun nepostojeće zanatske radnje "Brzi" prebacio skoro 575 000 KM. Poreski inspektori su i Đurđevića u dva navrata zvali na razgovor ali je on po savjetu advokata odbio dati pismenu izjavu, stoji u izvještaju poreskih inspektora iz 2018. godine.
Istraga je pokrenuta nakon što je službenik Intesa Sanpaolo Banke dopisom od 27. maja 2016. godine zatražio od službe da objasni po kojem osnovu je deset godina isplaćivan novac limarskoj radnji "Brzi".
Tadašnji direktor službe Igor Kamočaj je 9. juna naložio internu reviziju slučaja, a dan kasnije je protiv Seada Đurđevića podnio i krivičnu prijavu Tužilaštvu KS. Interna revizija službe je utvrdila da je Đurđević unio svih 169 naloga i ujedno odobrio njihovo plaćanje. Zbog toga je najprije poslan na prinudni godišnji odmor a kasnije i otpušten. Đurđević je odbio novinaru ispričati svoju stranu priče.
„Šta vi imate mene to pitat'? Otkud vama pravo da me zovete uopšte? Ja sam sa službom u sporu,“ rekao je vidno uzrujani Đurđević prije nego što je odbio komentarisati i prekinuo vezu.
Iako je krivična prijava protiv Đurđevića podnesena prije više od pet godina, uz obiman dokazni materijal inspektora porezne uprave, službenika banke, kao i internih revizora službe za zapošljavanje, optužnica nikad nije podignuta niti je donesena tužilačka odluka.
„Po donošenju tužilačke odluke, javnost će biti blagovremeno informisana,“ poručuju iz Tužilaštva KS.
A dok pravosuđe čeka, nezakonito zapošljavanje kao rak nagriza tkivo društva, nanoseći nesagledive posljedice.
Štela kao društvena rak-rana
„Zapošljavanjem podobnih se stvara takozvana duboka država“ kaže Predrag Kojović, poslanik u državnom parlamentu i jedan od osnivača Naše stranke (NS). Ova stranka je 2020. godine uspjela u Sarajevu osvojiti vlast i prekinuti tri decenije neprikosnovene dominacije Stranke demokratske akcije (SDA).
Predrag Kojović
Kaže da najveći otpor radu nove vlasti dolazi upravo od državnih službenika koji neće da rade svoj posao. Objašnjava to na primjeru odbijanja javnog službenika da investira 12 miliona eura, doniranih za projekat utopljavanje zgrada u centru Sarajeva i podizanje njihove energetske efikasnosti.
„I zovneš čovjeka koji upravlja tim istorijskom fasadama u starom dijelu grada i kažeš mu, mi imamo 12 miliona eura da to uradimo. On kaže neću. Zašto? Pa nisam planiro za narednu godinu da to radim. Neće jer je njegov zadatak da blokira. Grad bi zabljesnuo ali bi to možda bilo dobro za ovu vladu i on to neće.“
Sagovornici ističu da je jedna od najpogubnijih posljedica korupcije u zapošljavanju upravo takva pojava „kidnapovanja javnih instiucija“ i njihovog usmjeravanja ka ispunjavanju interesa političkih partija ali sve češće i neformalnih interesnih grupa javnih službenika.
Borba protiv te pojave će biti dugotrajna a njen ishod neizvjesan, ali sagovornici ističu da su prvi koraci već preduzeti, a najdalje je odmakao Kanton Sarajevo. Tu od februara 2018. godine djeluje vladin Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo koji ostvaruje impresivne rezultate sa samo 13 zaposlenih.
Ured je formirao niz javno dostupnih i pretraživih baza podataka, koje redovno ažurira, pa su na internet stranici javno dostupni podaci o svim javnim službencima u kantonu, svim imenovanim dužnosnicima, njihovoj imovini, javnim nabavkma, korisnicima podsticaja, te korisnicima budžetskih transfera za neprofitne organizacije.
Erduan Kafedžić, direktor ovog ureda kaže da nije zadovoljan jako slabim učinkom pravosuđa u procesuiranju brojnih prijava koje je ured poslao. Kaže da je upravno nezakonito zapošljavanje jedan od klučnih problema našeg društva.
Dovelo nas je u „začarani krug i jednu spiralu nefunkcionalnosti javnih institucija“. Tu su na jednoj strani javni službenici koji aktivno sabotiraju pozitivne procese a na drugoj strani su nesposobni rukovodeći kadrovi, nedorasli fuknciji na koju ih imenuju političke stranke.
„I nakon svakog novog imenovanja vlade mi potonemo za još jedan spiralni krug. I to je vjerujte veći problem i od postupanja pravosuđa i Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.“
Erduan Kafedžić
Kaže da ured prima oko 900 prijava godišnje i da postoji pogrešna percepcija da je u Sarajevu najviše korupcije, upravo zato što je Sarajevo maksimalno povećalo transparentnost javnog zapošljavanja i drugih procesa. Zbog toga su stvari mnogo vidljivije u Sarajevu nego u drugim kantonima, gdje građani ne mogu vidjeti svakog javnog službenika i izabranog zvaničnika, njegovu struku, poziciju koju obnaša, platu, imovinu, kretanje i napredovanje kroz javnu upravu, kaže on.
„Ispred nas je jako puno posla i treba otvoriti svaku temu nadugo i naširoko,“ kaže Kafedžić i dodaje da je povećanjem transparentnosti KS stvorio pretpostavke da se uđe u korijenite reforme i promjene.
Objašnjava da je ured iz Sarajevske službe za zapošljavanje primio najvećim broj prijava i dodaje da taj sektor u cijeloj FBiH ima sistemsku grešku. Naime, trebalo bi da takve ustanove od javnog značaja budu formirane kao državne službe kojima rukovode državni službenici, a ne direktori koje imenuje politika sa svakom novom vladom.
„I to je jedno od bitnih riješenja da se profesionalizira i depolitizira proces zapošljavanja u svim kantonima FBiH.“
Frontal
