1929. godine, na lijevoj obali rijeke Crkvene u
najužem dijelu centra grada, Banja Luka je dobila uređen prostor za sve trgovce
i radni svijet, koji je tu dolazio da kupuje i prodaje. 1935. godine izgrađen
je objekat Gradske Tržnice, koja se i danas nalazi na istoj lokaciji. Koliko je
ovaj prostor bio od značaja za ovaj grad i njene građane, govori i činjenica da
je ulica u blizini Tržnice dobila naziv Tržnička ulica. Ono što od davnina
krasi ovu ulicu jeste kaldrma, koja krije neispričane priče iz prošlosti ovog
grada, nijemi svjedok jednog davnog vremena. I ne bi to bilo ništa čudno, da
nije i jedina preostala kaldrma u gradu na Vrbasu, za koju niko ne mari.
„Ima već tri godine kako je ulica pretvorena u
parking, svijet više ne moze ni da šeta a od nadležnih niko ne reaguje. Dobili
su dozvolu od čelnih ljudi iz Gradske Tržnice pa mogu da parkiraju i rade šta
hoće“, rekla je Gospana Mijić, koja već dugo radi u toj istoj ulici.
Na staroj klupi u Tržničkoj ulici, Gospana
prodaje polovne stvari, stare knjige, satove, džempere, sve kako bi se
preživjelo, jer kako reče penzija joj dođe kao džeparac od kojeg se ne može
preživjeti. Sjeća se prošlosti, pa nam kroz osmijeh priča o čuvenoj kaldrmi i
Tržničkoj ulici.
„Nekada je to bilo veliko šetalište, puno svijeta
je ovuda prolazilo. Kaldrma se radila tako što su ljudi ručno obrađivali kamen,
nije bilo u to vrijeme kupiti to gotovo. Organizovale su se radne akcije, svi
su pravili ovu ulici. Danas je sve uništeno, od auta se i ne vidimo pa se slabo
šta i proda. Pored ulice ima i park sa par klupa, ali je on prvenstveno služio
kao stočna pijaca gdje su se najviše prodavali konji. Čak su se nekada
organizovali i gradski vašari“.
Mnogi građani se slabo sjećaju same izgradnje ove
ulice, ali su zabrinuti za ovo staro obilježje grada, želeći da se sačuva
kaldrma ali i da se izgradi park.
„Bilo bi dobro da ovo pretvore u spomenik, kako
bi nas podsjećalo na neka stara vremena. Ali bojim se da će i to asfaltirati u
svrhu parkinga“, ističe naš sagovornik.
Nadamo se da će po uzoru na mnoge gradove poput
Rima, Hamburga, Novog Sada i mnogih drugih, koji čuvaju svoju kaldrmu i svoje
ulice, i naša Gradska uprava imati sluha za ovaj problem i za posljednju banjalučku
kaldrmu.
Autor: Danka Savić
