Gotovo je nemoguće pronaći firmu
koja isporučuje struju, vodu ili toplotnu energiju, a koja grčevito ne pokušava
da dođe do svog novca, što je sve teže postići, s obzirom na to da su novčanici
stanovništva sve tanji.
U "Elektroprivredi RS"
(ERS) kažu da kupci struje distributivnim preduzećima duguju oko 342 miliona
KM, po računima za utrošenu električnu energiju.
"Dugovanja kupaca u prethodnom
periodu bilježe blagi rast", kažu u ERS.
U prijedorskoj "Toplani"
ispričali su nam da građani, s kamatama, duguju oko 5,26 miliona maraka.
"Dug pravnih lica je znatno
manji i iznosi 1,9 miliona KM", ističu u tom prijedorskom preduzeću.
Ni svi Semberci svoje obaveze
redovno ne izmiruju, tako da, primjera radi, stanovnici i firme duguju
bijeljinskom preduzeću "Vodovod i kanalizacija" između jedan i 1,5
milion maraka.
"Od toga, oko 50 odsto
dugovanja otpada na privredu i ustanove, a isto toliko na stanovništvo. Ima
mnogo starih dugovanja, koja traju godinama. Kada bi ih naplatili, to bi
preduzeću mnogo značilo. Nažalost, po svemu sudeći, od tih starih dugovanja
samo mali iznos ćemo uspjeti da naplatimo", ističe Stojadin Knežević,
portparol bijeljinskog preduzeća.
I banjalučka "Toplana"
potražuje višemilionske iznose od potrošača, a naplativost se kreće oko 85
odsto.
Naplatu potraživanja sve je teže
postići, s obzirom na to da su novčanici stanovništva sve tanji
"Dakle, potraživanja iznose oko
15 odsto. Sigurno je slaba platežna moć razlog zbog kojeg neki građani ne
izmiruju svoje obaveze. Cijena grijanja je 1,65 maraka po metru kvadratnom, što
je ispod ekonomske vrijednosti, a kada bi naše usluge bile skuplje, to bi
vjerovatno smanjilo naplativost", ističe Žaklina Mijatović, portparol
"Toplane" Banjaluka.
Kriza je odavno zakucala i na vrata
Zeničana, a u firmi "Grijanje" Zenica ističu da su ukupna
potraživanja oko 30 miliona maraka, od čega se 27 miliona odnosi na fizička
lica.
"Najveći dio potraživanja je
utužen kod Općinskog suda u Zenici, tako da smo spriječili zastaru", kaže
Kasim Sarajlić, direktor JP "Grijanje" Zenica.
U udruženjima za zaštitu potrošača
takođe upozoravaju da su siromašni kućni budžeti osnovni razlog zbog kojeg
građani svoje račune ne plaćaju.
"Nama dolazi mnogo potrošača i
pitaju nas za savjete. Takve usluge bi trebalo redovno plaćati, kako se građani
ne bi suočili sa plaćanjem kamate ili tužbe. Međutim, visok procenat potrošača
nema novca da izmiri obaveze", kaže Dragovan Petrović, sekretar Pokreta
potrošača RS.
N.N./Frontal
