U autorskom tekstu profesora Kolumbija univerziteta Dejvida Filipsa,
koji objavljuje njujorški dnevnik, ocjenjuje se da Srbija ovim sporazumom
nastavlja da ima ulogu zaštitnika interesa Srba na sjeveru Kosova.
"Suštinski, time se Kosovo deli na albanski i srpski dio", naveo je
Filips, koji smatra da se time potvrđuje "nasilna nacionalistička
agenda Slobodana Miloševića o Velikoj Srbiji".
Međutim, američki profesor ukazuje i da briselski sporazum "hrabri
aspiracije" Albanaca sa Kosova, Albanije, Makedonije i Crne Gore, koji
žele Veliku Albaniju.
Filips, koji je programski direktor Instituta za istraživanje ljudskih
prava sa Kolumbija univerziteta u Njujorku i autor više knjiga o
postkonfliktnim društvima, smatra da "briselski dogovor neće donijeti
pomirenje srpskog i albanskog naroda, niti će im pomoći da pristupe
Evropskoj uniji".
Prema njegovom mišljenju, Zapad treba da promijeni pristup i omogući balkanskim nacijama "solidarnost iz interesa".
Filips kaže da je potrebno da na Balkanu dođe do dogovora koji bi
značio nešto između podjele na monoetničke mini države i jedna velike
države.
"Srednji put je interesna solidarnost, koja bi očuvala nacionalni
suverenitet i granice, ali bi omogućila članicama i različitim etničkim
grupama da sarađuju u trgovini, transportu, prosvjeti, na medijskom i
umjetničkom planu", naveo je njujorški profesor.
Filips objašnjava da je članstvo u EU trebalo da bude "mamac" za
prevazilaženje neprijateljstava na prostoru bivše Jugoslavije, ali da do
toga nije došlo.
On ocjenjuje da sem Slovenije koja je već članica i Hrvatske koja ulazi u
julu, ostale zemlje nisu blizu ispunjavanja uslova za članstvo u EU.
"Kao što je Turska dobro naučila, neke evropske nacije jednostavno ne
žele većinski muslimansku zemlju u svom klubu, dok druge potcjenjuju
balkanske zemlje, ocijenjujući ih bastionim finansijske nestabilnosti i
mjestom gdje dileri droge i kriminalne bande imaju zaštitu", istakao je
profesor Kolumbija univerziteta.
Prema njegovom mišljenju, stvaranje veza koje se oslanjaju na zajedničke
interese, a prevazilaze postojeće granice, pomoglo je da se stabilizuje
Sjeverna Irska, kao i odnosi sunita i šiita na Bliskom istoku.
"To može da donese rezultate ako postoje vlade koje promovišu prava
manjina i među stranama čiji su lideri spremni za mir", zaključio je
Filips.
(Agencije/Frontal)
