Ona je istakla da članovi Evropskog parlamenta čine sve da bi
zaštitili slobodu kretanja i bezvizni režim za zemlje zapadnog Balkana.
"To vam mogu lično garantovati, jer svaki dan razgovaram sa kolegama",
rekla je Fajonova.
Ona je napomenula da su i dalje bitni svi napori za sprečavanje kršenja slobode kretanja.
Fajonova je podsjetila da su krajem prošle godine propali pregovori o
uvođenju mehanizma za suspenziju bezviznog režima za treće zemlje. U
Komitetu za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje odnose /LIBE/ nove
rasprave još nisu počele, ali Fajonova očekuje da će do toga vrlo brzo
doći.
"Sad je na čelu EU Irska, zemlja koja ima veliko iskustvo. Očekujem
da će u pregovorima biti osjetljiva kada je riječ o pitanju slobode
kretanja Evropljana, koje je veoma bitno. Bolje je da nemamo dogovora o
mehanizmu suspenzije, nego da usvojimo dogovor koji bi bio loš i koji bi
zemaljama EU omogućio da bilo kada i u bilo kojoj povoljnoj političkoj
situaciji zloupotrijebe mehanizam za domaći populizam", istakla je
Fajonova.
Prema njenim riječima, taj mehanizem je potreban EU, jer je bitan za
sve zemlje van Šengena koje traže bezvizni režim za putovanja u EU.
To znači, dodala je ona, da će mehanizam prije ili kasnije biti
usvojen, ali u ovom slučaju nije moguće reći, kada i kako će pregovori
krenuti dalje.
"Nadam se da mehanizam, i kad bude usvojen, EU neće nikada koristiti
i da će to biti mehanizam samo za vanredne, ozbiljne, alarmantne,
iznenadne situacije", izjavila je Srni Fajonova.
Fajonova je rekla da nema podataka koliko je građana BiH tražilo
azil u 2012. godini u zemljama Šengena, navodeći da treba sačekati
izvještaj evropske agencije Fronteks.
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo bezbjednosti BiH, u
2012. godini nijednom građaninu BiH nije odobren azil bilo gdje u
svijetu, izjavio je ranije Srni sekretar Ministarstva bezbjednosti Bakir
Dautbašić.
"U ovom trenutku još nemamo sveobuhvatne podatke koliko je građana
BiH prošle godine podnijelo zahtjeve za azil i nadamo se da ćemo sa tim
podatakom raspolagati za nekoliko sedmica. Međutim, činjenica je da
imamo veliko povećanje broja podnosilaca zahtjeva za azil iz BiH u
odnosu na 2011. godinu i lažni azilanti iz BiH su se počeli mjeriti u
hiljadama", rekao je Dautbašić.
On je naglasio da su zahtjevi, kada je riječ o ljudima iz BiH, u 99 odsto slučajeva podnošeni u Njemačkoj i Švedskoj.
(Srna/Frontal)
