Hil je danas Kazane posjetio u društvu Slobodanke Macanović, čiji su roditelji Radoslav i Marina Komljenac su tu ubijeni, saopšteno je iz Ambasade SAD u BiH.
Otpravnik poslova Ambasade SAD i Macanovićeva položili su cvijeće na rub jame, te razgovarali o brojnim nepoznanicama u vezi sa sudbinom Srba ubijenih na Kazanima.
Macanovićevoj je potvrđeno da su dijelovi posmrtnih ostataka njene majke bili među ostacima koji su ekshumirani na lokaciji Kazani, dok ona i njena sestra Davorka još čekaju identifikaciju posmrtnih ostataka njihovog oca.
Hil je rekao da je pomaganje porodicama žrtava da nađu smiraj i dalje prioritet za SAD i da mjesta gdje su počinjeni ratni zločini moraju biti locirana, posmrtni ostaci ekshumirani, identifikovani i dostojanstveno sahranjeni, te da pravda mora biti zadovoljena.
"Za porodice, pojedince i društvo koje nastoji zaliječiti rane, od ključne je važnosti da se sve odgovorne institucije ponovno posvete zajedničkom radu na provođenju ovih važnih aktivnosti", navodi se u saopštenju.
Iz američke Ambasade navode da pravosudne institucije, uključujući Tužilaštvo BiH i Institut za nestala lica, imaju ključnu ulogu u procesu identifikacije lokacija i posmrtnih ostataka.
"Međunarodna komisija za nestala lica nastavlja da radi na tome da sve nevine žrtve budu dostojanstveno sahranjene. Porodice koje su svoje najmilije izgubile na Kazanima ne zaslužuju ništa manje", navodi se u saopštenju.
Američka Ambasada u BiH pozdravila je inicijativu da se obezbijedi dostojanstveno memorijalno obilježje, koje će predstavljati trajno sjećanje na ubijene na Kazanima.
Na lokaciji Kazana na Trebeviću ubijeni su brojni srpski civili, većinom građani Sarajeva. Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su posmrtni ostaci 29 ljudi, a broj ubijenih zvanično nikada nije utvrđen.
Pripadnici Armije BiH su od 1991. do 1993. godine, prilikom racija, hvatali Srbe na sarajevskim ulicama i u stanovima i odvodili ih na kopanje rovova na Trebević, gdje je nalazila pećina Kazani u koju su ih bacali.
Za zločine na Kazanima od 1994. godine osuđeno je 14 pripadnika Armije BiH na kazne zatvora od 10 mjeseci do šest godina, a mnogi smatraju da su neke ubice još na slobodi.
Prema podacima Saveza logoraša Republike Srpske, u Sarajevu je tokom rata stradalo 8.800 Srba.
Predsjednik ove organizacije Branislav Dukić kaže da je u Sarajevu tokom rata bilo 126 logora za Srbe, te da je, prema popisu iz 1991. godine, u tom gradu prije rata živjelo više od 156.000 Srba, a sada ih nema ni 6.000.
Izvor: Glas Srpske
