Prije nekoliko dana TV1 objavila je priču o bespravnom rušenju 133 godine starog objekta "Topola" u sarajevskom naselju Ilidža. Objekat, vlasništvo Sarajevske pivare, bez konsultacija s vlasnikom i bez dozvole Zavoda za zaštitu kulturno – istorijskog naslijeđa, srušila je opštinska administracija predvođena načelnikom Senaidom Memićem.
Nebriga vlasti za kulturno – istorijsko nasljeđe postala je gotovo svakodnevnica u BiH. Flagrantan primjer jeste rušenje hotela "Topola" na Ilidži, izgrađenog 1885. godine. Srušen je bez konsultacije sa Sarajevskom pivarom, koja je po rješenju (kojeg vidite u prilogu) iz 1997. godine vlasnik objekta.
Dovoljna je bila tek samovolja lokalnih bahatih struktura vlasti da se vlasništvo gurne pod tepih i objekat sruši. Ostatke kulturne baštine, odmah nakon rušenja, počeli su raznositi oni kojima je potreban građevinski matrijal, pa je Pivara bila prinuđena zaštititi makar ostatke svoje imovine. Stručnjaci s polja istorije arhitekture ističu da se radi o objektima velike vrijednosti, umjetničke, istorijske…
„Mislim da smo trenutno u petoj fazi poslijeratne obnove Sarajeva i ta faza je okarakterisana ‘velikim pritiskom kapitala’ koji se u Sarajevo ulijeva izvan BiH. On može biti dobar poticaj za razvoj Sarajeva, ali svaki nekontrolisani i neplanirani je opasan“, kaže Amra Hadžimuhamedović, istoričar arhitekture.
Načelniku Ilidže Memiću, pokazalo se proteklih godina, bitan je samo arapski kapital, pa je za isti prodao brojne lokacije širom opštine. Ne treba isključiti da nešto slično nije planirao i sa lokacijom s koje je počistio "Topolu". Najjednostavniji tokovi stranog kapitala jesu najatraktivnije lokacije, na kojima se nalaze objekti od značaja za kulturu i istoriju.
„Mi smo svjedoci da u posljednje vrijeme nekoliko opština govori da su sačinile listu demolicije objekata koji se nalaze u stanju ruševina i koji, kao, predstavljaju opasnost za život i zdravlje stanovništva“, kaže Hadžimuhamedović.
Opština Ilidža u saopštenju je upravo navela da je "Topola" predstavljala opasnost.
„Moguće je da ti objekti predstavljaju opasnost za život i zdravlje, ali se ne mogu uklanjati neplanski, ne mogu se uklanjati bez sistematičnog pristupa i bez sistematične evaluacije. Nije samo hotel "Topola" izložen opasnosti. On je već srušen na strašan način. Materijal koji je ostao je isti dan sabran, pokupljen, niko ne zna gdje je odnesen. Vrlo vrijedan materijal“, dodaje Hadžimuhamedović.
Rješenje je, kaže Hadžimuhamedović, konzervacija i adaptacija objekata kao što je "Topola", a kako bi nastavili govoriti o dijelu istorije iz kojeg potiču. Tako bi pomogli i dodatni razvoj turizma. Smatra i da je potpuno nevažno imaju li oni koji su na vlasti osjećaj za istoriju i kulturu.
„Ti ljudi na vlasti imaju obavezu da zaštite kulturno pamćenje BiH i kulturno pamćenje Sarajeva. Možemo konstatovati da nikada nakon rata odnos prema kulturnom pamćenju nije bio gori“, smatra Hadžimuhamedović.
Zaštita kulture ne sprečava priliv kapitala, jasna je Hadžimuhamedović. No, teško je sve ovo objasniti raznim memićima koji i u kulturi i u istoriji i u naslijeđu vide isključivo ličnu ili stranačku korist, pa tako rušeći naprimjer hotel "Topolu" vide tek koji milion arapskih ili nekih drugih dolara i neki novi, moderni tržni centar.
Izvor: depo.ba
Autor: Kenan Ćosić
