izvor: europa.ba/Frontal

U tekstu se ističe da je prije nekoliko mjeseci Evropska unija se opet proširila. Hrvatska je postala 28. država članica. Ovo novo proširenje opet je pokazalo da se EU projekat ne završava, niti da usporava.

Ono je takođe podvuklo vjerodostojnost politike proširenja, po kojoj se zemlje primaju u članstvo nakon ispunjenja potrebnih uslova.

Dnevni red litvanskog predsjedavanja u ovom šestomjesečnom periodu dobar je dokaz odlučnosti da se s ovom politikom nastavi.
 
Uprkos različitoj dinamici u zemljama obuhvaćenim procesom proširenja, primijetni su vrlo pozitivni pomaci. Istorijski sporazum između Srbije i Kosova od presudne je važnosti jer doprinosi cjelokupnoj stabilnosti regije i objezbjeđuje da, i Srbija i Kosovo, mogu da nastave sa svojim evropskim putevima.

To je takođe, vjerovatno najupečatljiviji skoriji primjer transformativne moći procesa pristupanja Evropskoj uniji i jasan signal da se čak i najteže odluke mogu donijeti ako postoji jaka motivacija i politička volja. Nakon revolucionarnog sporazuma o normalizaciji odnosa, obje strane se  redovno sastaju pod okriljem EU, kako bi riješile otvorena praktična pitanja na dobrobit građana s obje strane.

U septembru, EU je počela sa procesom skrininga za prva dva vrlo važna poglavlja kada je u pitanju Srbija, a sprema se za pokretanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom 28. oktobra.

Međutim, nedavni napad na osoblje Eulexa na Kosovu, a za čije počinitelje očekujemo da će brzo biti izvedeni pred lice pravde, takođe pokazuje koliko je angažman EU neophodan.

Pregovarački proces s Crnom Gorom dobio je novi zamah, tako da dva važna pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu mogu da se otvore tokom predstojećih mjeseci. Ulažemo napore kako bismo nastavili pristupne pregovore s Turskom. Albanija je pokazala poboljšano demokratsko ponašanje na nedavnim izborima, kao i mirnom tranzicijom vlasti povećala, te je time povećala mogućnosti za dobijanje statusa kandidata. Kako bi se održao zamah reformi, nastavili smo dijaloge na visokom nivou sa bivšom jugoslovenskom republikom Makedonijom i sa Bosnom i Hercegovinom.
 
Naravno, pristupanje EU se ne odvija u vakuumu. Građani sadašnjih država članica i onih država koje imaju aspiracije da pristupe EU, sve se više brinu zbog uticaja sadašnje ekonomske klime na kontinuiranost proširenja. Samo upravljanje procesom proširenja odražava tu zabrinutost. Pregovarački proces se zasniva na strogoj uslovljenosti, gdje svaki korak naprijed zavisi od opipljivog napretka na terenu.

Tu nije posrijedi samo puko označavanje kvadratića na spiskovima stvari koje treba obaviti, već i postizanje solidnih rezultata u područjima kao što su osnovna ljudska prava i slobode, vladavina prava, dobra uprava i demokratija. Jačanje vladavine prava, poboljšanje kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, napredak u ostvarivanju ljudskih prava i demokratskih standarda i sloboda donosi direktnu korist građanima širom Evrope.
 
Proširenje je priča o uspjehu EU, a oslikava se i u nedavnoj Nobelovoj nagradi za mir. Međutim, ako želimo biti i ozbiljni i realni, ne bi trebalo da dođemo u iskušenje da naslikamo nerealno ružičastu sliku. Pomenuti primjeri pokazuju da je napredak moguć tamo gdje postoji politička volja za usredsređenost na reforme i gdje se članstvo u EU smatra državnim prioritetom.

Svjesni smo činjenice reforme ne idu željenom brzinom u cijeloj regiji i u svim oblastima. Mnogo više treba da se uradi, ali to ne bi trebalo da obeshrabri proces proširenja EU koji daje veliki transformativni podsticaj. Prijetnju zapravo ne predstavlja proširenje, već zamor u reformama.
 
Mogućnosti da se odlučno krene naprijed na putu ka Evropskim integracijama jasno su vidljive i podjednako su otvorene svim zemljama koje imaju aspiracije za pristupanje. Do tih zemalja je da te mogućnosti pretvore u stvarnost i za korist svojih građana, kao što je to Hrvatska uradila.

Mi smo i dalje u potpunosti opredijeljeni da ih podržavamo na tom putu, imajući u vidu da je u pitanju i zajednički uspjeh kao i vjerodostojnost proširenja kao jedne od ključnih politika Evropske unije