Najviše otpornih na virus korona u Srbiji je među mlađima od 19 godina, za koje se pokazalo da, iako su rijetko evidentirani kao zaraženi i oboljeli, gotovo svaki treći /31,8 odsto/ u ovoj uzrasnoj grupi ima IgG antitijela, odnosno prirodno stečen imunitet tako što su bili zaraženi virusom korona.
Istraživanje je pokazalo da je imunitet na kovid 19 prije ovog, do sada najjačeg, trećeg talasa epidemije, steklo 20,7 odsto stanovništva, kao i da je stečeni imunitet na virus korona gotovo jednak kod muškaraca /20,6 odsto/ i žena /20,8 odsto/, pišu Večernje novosti, koje su imale uvid u ovo istraživanje, započeto 26. juna.
To je, piše list, još daleko od kolektivnog bedema jer, da bi se zaustavilo širenje virusa, trebalo bi da bar 60 do 70 odsto stanovništva prirodnim putem ili vakcinacijom razvije otpornost.
Kad se posmatra ukupna populacija, od virusa korona zvanično su najzaštićeniji stanovnici Kragujevca, Užica, Čačka, Valjeva, Šapca, budući da gotovo svaki peti /23,1 odsto/ u ovim krajevima ima antitijela koja ga štite, što na posredan način pokazuje da je u drugom talasu epidemije virus korona zvanično najjače udarao u Šumadiji i zapadnoj Srbiji.
Poslije Šumadije i zapadne Srbije, po imunitetu prednjače južna i istočna Srbija sa 21,8 odsto otpornih, te Vojvodina sa 18,8 odsto, dok je Beograd, iako jedno od najvećih žarišta od početka epidemije, tek na četvrtom mjestu sa 16,9 odsto.
Istraživač u Institutu za primenu nuklearne energije Marija Gnjatović ukazala je da se, od početnih saznanja da imunitet poslije preležane kovid infekcije traje bar tri mjeseca, došlo do zaključaka da IgG antitijela, ipak, duže štite.
– Ako prirodno stečen imunitet traje u većini slučajeva evo već sedam mjeseci, i to bez značajnog pada IgG tela, nemamo razloga da ne vjerujemo da će ti ljudi od kovida 19 biti zaštićeni bar godinu dana – rekla je Gnjatovićeva za Novosti.
Gnjatovićeva je navela da, ipak, ima i onih kod kojih se imunitet izgubi i da je to uglavnom slučaj kod osoba koje su imale asimptomatsku formu kovida 19 ili veoma blagu kliničku sliku, te dodaje da oni imaju druge imunološke memorijske ćelije koje će ih u nekoj mjeri štititi ako ponovo dođu u kontakt sa virusom.
– U praksi ima slučajeva da se IgM tijela, koja pokazuju akutnu infekciju, otkrivaju i kod onih koji su preležali kovid. Međutim, to nije za brigu, jer te osobe ne razvijaju kliničku sliku kovida, bar ne težu, i nisu infektivne za okolinu – kaže ona.
Gnjatovićeva je navela da virus korona ostaje u tijelu mjesecima poslije infekcije i negativan pi-si-ar test poslije liječenja ne znači da dijelovi virusa nisu ostali u organizmu, IgM reinfekcije su rijetke, ali niko ne može da tvrdi da su i nemoguće.
Ona je dodala da je u većini slučajeva to, ipak, "drugi kovid", odnosno reaktivacija ranije unesenog virusa u tijelo.
– Organizam tih osoba se, iako se uoče IgM tijela, sam izbori sa virusom, ne dođe do njegovog razmnožavanja, pa ga nema u nosu i ždrijelu i one nisu infektivne po okolinu – rekla je Gnjatovićeva.
Studiju, čiji će rezultati tek biti publikovani, sproveo je Institut za epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu u saradnji sa INEP-om.
Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.200 domaćinstava, odnosno ukupno 2.500 ispitanika.
Izvor: SRNA
