Prema riječima autora članka, profesora Marka Galeotija, koji je napisao više od 20 knjiga o Rusiji, u Ukrajini su svjesni da bi novac koji se izdvaja za vojsku uskoro mogao biti potreban zapadnim zemljama za druge stvari.
Jedan od ukrajinskih diplomata, piše Galeoti, priznao je da je zabrinut da bi u vrijeme ekonomskih poteškoća evropski i američki birači mogli da zatraže da se budžetska sredstva troše na unutrašnje probleme.
Jedno takvo „zvono za uzbunu“ za Ukrajinu bila je odluka britanskog premijera Rišija Sunaka da se izvrši procjena uticaja vojne pomoći Kijevu na oružani sukob sa Rusijom. To je saopšteno sredinom decembra. Prevodeći sa jezika međunarodne politike, Britanci su odlučili da od Kijeva zatraže izvještaj gdje je potrošeno 3,57 milijardi dolara vojne pomoći.
"Tajms" oprezno ukazuje da Vladimir Zelenski, koji se našao na poziciji vrhovnog komandanta, nije baš upućen u vojna pitanja. Prije godinu dana, 1. januara 2022, prisjeća se Mark Galeoti, predsjednik Ukrajine je umanjivao opasnosti od početka sukoba i spremao se za skijanje.
Autor smatra da će 2023. godine Zelenski sve svoje napore usmjeriti na podizanje uloga i „demonstraciju pobjeda“ kako bi opravdao investicije drugih zemalja, vrijedne više milijardi dolara.
Istovremeno, program obnove zemlje i problemi stanovništva neće biti u fokusu kijevskih vlasti.
Tim Zelenskog smatra da se s tim samo skreće pažnja, piše "Tajms". Autor podsjeća da je Zelenski u svom govoru u Kongresu 21. decembru u kojem je istakao da je u toku „borba koja će odrediti u kakvom će svijetu živjeti naša djeca i unuci“ računao na raspirivanje sukoba.
Vladimir Olenčenko, ekspert Centra za evropske studije sa Ruske akademije nauka rekao je za AiF da je EU krajem prošle godine odlučila da radikalno promijeni format pomoći Ukrajini.
„Ako je ranije ona bila besplatna, sada, kako je najavila šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, EU prelazi na formu kreditnog zajma. Sa takvom strukturom, određuje se kamata, uslovi servisiranja kredita, potreba za nadoknadom itd. S obzirom da su krediti najčešće ciljani, za njih će morati da se podnose izvještaji. Ovaj odnos je više finansijski nego politički“, rekao je Vladimir Olenčenko.
Izvor: politika.rs
