Prema računici poslodavaca, jedan
neradni dan privredu Srbije “košta” čak 16,2 miliona evra. Ovom cifrom
obuhvaćene su, pored firmi koje trenutno ne rade, i one koje rade, ali im je
učinak slab.
– U prvim danima Nove godine
nezamislivo je da bilo koja firma u zemlji može da prikupi neophodna dokumenta
od države, čija je administracija, naročito u tom periodu, veoma usporena. Ako
se zna da nerad cjelokupne domaće privrede na dnevnom nivou iznosi 16,2 miliona
evra, ukupan ceh plandovanja od osam dana je 129,6 miliona evra – navodi
Dragoljub Rajić, portparol Unije poslodavaca Srbije.
Prema njegovom mišljenju različiti
razlozi su opredjeljivali preduzeća da ne rade.
– Pojedinim firmama se jednostavno
više isplati da ugase mašine na nekoliko dana, nego da griju hale i pale
postrojenja na dan-dva – dodaje Rajić.
Potpredsjednik Asocijacije malih i
srednjih preduzeća Milan Knežević smatra da srpska privreda što više mora da
radi tokom praznika.
– Nije dobro što su preduzeća odlučila
da spajaju praznike, ali to je zapravo prava slika Srbije. Više potrošimo na
muziku za vrijeme novogodišnjih praznika, nego na kulturu tokom cijele godine –
slikovito kaže Knežević za Telegraf.rs.
On upozorava da statistika svake
godine bilježi pad proizvodnje od 20 odsto u januaru, u odnosu na ostale mjesece,
što po svemu sudeći nije dovoljna opomena privredi i državi da mora više da se
radi.
U Ministarstvu finansija ističu da
nemaju tačne procjene koliko privreda gubi zbog spajanja praznika.
– Činjenica je da se izgubljeni radni
dan teško može nadoknaditi, a to privrednici najbolje znaju, u doba krize ne
raditi je luksuz – kažu u ovom ministarstvu.
(Telegraf.rs/Frontal)

