Popović u intervjuu Srni ističe da će se to sigurno
dogoditi ako nadležni u BiH jasno ne upozore međunarodnu zajednicu da Hrvatska
mora da riješi sva sporna pitanja sa susjedima prije nego što postane
punopravna članica Unije.
"Kada Hrvatska uđe u EU, sigurno će zanemariti
rješavanje tih pitanja, jer to joj ni sada nije u interesu, a mi nećemo imati
nikakve mehanizme da je na to prisilimo. Poznato je da su preduzeća i
ustanove iz Republike Srpske i Federacije BiH, kao i mnogi građani iz oba
entiteta, uložili ogromna sredstva u razne objekte na teritoriji Hrvatske"
– napominje on.
Vrijednost te imovine mjeri se u milijardama maraka,
pojašnjava Popović i dodaje da je, na primjer, Rafinerija Brod izgradila
naftovod kroz Hrvatsku sve do Zagreba.
Ogromna sredstva BiH je uložila i u luku Ploče. U Hrvatskoj
je ostala i ogromna imovina javnih preduzeća, ustanova i građana /vile,
hoteli radnička odmarališta, kuće, stanovi i drugi objekti i neizrađeno
građevinsko zemljište.
Vjerovatno postoje i određena imovinska potraživanja
Hrvatske od Republike Srpske i Federacije BiH. Ali, isto tako je više nego
jasno da Hrvatska ne bi mogla da uđe u Evropsku Uniju dok ne pruži garancije da
nema nikakvih spornih pitanja između nje i susjednih država. Takav
princip primjenjivao se i prema Sloveniji.
"Po tom principu Slovenci i Hrvati su međunarodnom
arbitražom morali da rješavaju sporna pitanja u vezi sa nuklearkom u
Krškom i oko Piranskog zaliva“, rekao je akademik Popović i upozorio da
"Hrvatska sada nastoji da uzme dio teritorije Republike Srpske na području
kod Novog Grada i Kostajnice".
On napominje da Dejton i bivše republičke granice, prema
stavu Hrvatske, ne važe kada je riječ o njenom interesu. Ima cijeli niz
neriješenih pitanja vezanih i za plovidbu rijekom Savom, koja je sada
međunarodna rijeka.
Popović je naglasio da nadležni organi u Republici Srpskoj
i Federaciji BiH moraju što prije da objelodane spisak potraživanja od Hrvatske
i da o tome, i o svim drugim spornim pitanjima, upoznaju predstavnike
međunarodne zajednice, dok još nije kasno. Ta pitanja se, prema njegovom
mišljenju, još mogu riješiti relativno lako, primjenom sporazuma o sukcesiji
koji je i Hrvatska potpisala.
"Na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN
deset godina se pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice pripremao sporazum o
sukcesiji i sve republike nekadašnje Jugoslavije potpisale su ga 2001. godine u
Beču. Kao što je poznato, taj sporazum sastoji se od više aneksa, a za nas
je najbitniji `aneks G` kojim su regulisani imovinski odnosi između
bivših jugoslovenskih republika.
Taj sporazum, na žalost, nije ispoštovan, a dio
odgovornosti za to ima i međunarodna zajednica“, ukazao je akademik Vitomir
Popović.
S obzirom na to da neki predstavnici međunarodne zajednice
na ovom području imaju dvostruke aršine, on smatra da bi Hrvatska mogla ući u
Evropsku uniju bez obzira na brojna neriješena pitanja sa susjednim državama.
Ilustrovao je to i nekim konkretnim primjerima.
"Danas su pravo i pravda u svijetu u velikoj mjeri
zavisni od novca, sile i moći. Hrvatska je uložila gotovo 30 miliona evra da bi
u Haškom tribunalu oslobodila svoje generale Antu Gotovinu i Mladena Markača,
jer im je to od izuzetnog značaja s obzirom da ulaze u EU i neće sa sobom da
nose hipoteku koja je vezana za etničko čišćenje i kršenje elementarnih
ljudskih prava" – zaključuje Popović.
Srna/Frontal
