Oni dalje navode da je to
pravo hrvatskog naroda koji su stručnjaci RTRS-a zastupali svojevremeno pred
Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine,
ali da je stavljanje na dnevni red izmjena Zakona o Javnom RTV sistemu BiH i
usvajanjem tih izmjena, na današnjoj sjednici Savjeta ministara BiH, kojim se predviđa osnivanje RTV kanala na hrvatskom jeziku veliko
i neugodno iznenađenje za sve u RTRS-u.
Kako se ističe u saopštenju
prvo je bio red da budu upoznati sa prijedlogom rješenja,
ako ne od strane stručnih službi i uopšte
Savjeta ministara, kao institucije, a ono bar od srpskih predstavnika koji
izgleda, kako kažu, od svega na Radio Televiziji
Republike Srpske vole samo da ih kamera snima i da troše njihov novac.
Podsjećaju da u ovom
trenutku Republika Srpska učestvuje u finansiranju javnih RTV servisa u BiH
(RTRS, BHRT i FTV) sa gotovo 50 odsto sredstava od prikupljene RTV takse i dodaju da na žalost, predstavnici srpskog naroda iz Republike Srpske ne samo da u
proteklih sedam godina nisu pokušali da promjene ove nelogičnosti, već su olako
digli i ruku za smanjenje prihoda Radio Televiziji
Republike Srpske.
“Nemoguće je od Radio Televizije Republike Srpske uzeti 5 odsto RTV takse i dati je kanalu na hrvatskom jeziku. To bi značilo da građani Republike Srpske i Srbi treba da prave kanal na
hrvatskom jeziku, pri čemu se
zaboravlja da je od 1992. godine ova Srpska radio telvizija, a od 1999.
godine Radio Televizija Republike Srpske, izgradjena voljom, energijom i novcem srpskog
naroda i građana Republike Srpske. Kanal
na hrvatskom jeziku mora da se finansira iz prihoda Bosansko-hercegovačke Radio Televizije (BHRT) koja ima 1000 zaposlenih, jedan
televizijski i radijski program i 50 odsto RTV takse iz Bosne i Hercegovine”, ističu iz press službe RTRS-a.
Iz ovog javnog servis dodaju
da taj i takav kanal mora da se finansira iz prihoda koji se proteklih sedam
godina, a i danas gotovo u apsolutnom iznosu troši u Sarajevu. Dakle, neka kapaciteti Bosansko-hercegovačke Radio Televizije,
1000 zaposlenih i svi produkcijski kapaciteti, kao i 50 odsto RTV takse budu osnov za izgradnju kanala na hrvatskom jeziku.
O drugim izmjenama, danas
usvojenim u Savjetu ministara, u RTRS kažu da je teško govoriti jer nemaju
usvojen tekst, ali se već sad postavlja pitanje gdje su smješteni produkcijski kapaciteti, kakva je programska šema, ljudski
resursi i ono što je najbitnije koju mrežu za prenos programa će koristiti ovaj
javni servis.
“Koliko je ovo društvo
spremno da ispunjava zakonske okvire govori i činjenica da je prema važećem Zakonu o Javnom RTV servisu, obaveza
Bosansko-hercegovačke televizije da proizvodi jednu trećinu programa u Mostaru, jednu trećinu u Banjaluci i jednu trećinu u Sarajevu. To se nikada nije
ostvarilo u praksi iako ova zakonska odredba važi već sedam godina. Javnim
servisima i zaposlenim u njima nikada neće biti dobro dok god o njima bez njihovog prava učešća odlučuju
političari, onako usput”, zaključuju u RTRS-u.
(Frontal)

