Slovenačko Ministarstvo unutrašnjih poslova ocijenilo je da bi odštete moglo da zatraži oko 12.000 ljudi, što bi državu stajalo oko 130 milona evra, a zahtjevi se predaju u upravnom postupku u opštinskim državnim upravama.
Udruženje "izbrisanih" zakonom ponuđenu odštetu ocjenjuju preniskom, podsjeća Hina i dodaje da zakon dopušta da se ponuđene odštete mogu osporavati i u privatnim parnicama protiv države, ali u odlukama sudova ne smiju da pređu 150
evra po danu koji su proveli bez građanskih i radnih prava jer im je bio oduzet status.
Problem "izbrisanih" nastao je s osamostaljenjem Slovenije, kada su svi
neslovenci morali ponovo da zatraže dozvolu boravka i apliciraju za slovenačko državljanstvo, što etničkim Slovencima nije bilo potrebno.
Prema službenim podacima, "izbrisanih" iz slovenačkog registra tada je bilo skoro 26.000, a po neslužbenim i znatno više.
Zakonom o odštetama za "izbrisane" slovenački parlament nastojao je da riješi pitanje odšteta za gubitak materijalnih prava osoba koje su niz godina bile bez ikakvog statusa i radnih i socijalnih prava.
Prethodno je Ustavni sud u više navrata utvrdio da je odluka Ministarstva unutrašnjih poslova iz 1992. o njihovom brisanju iz evidencija bila bez zakonskog utemeljenja, a na žalbe izbrisanih reagovao je i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, potvrdivši da se radilo o kršenju ljudskih prava.
Izvor: Glas Srpske

