Bosna i Hercegovina
nije prevazišla zastoj u procesu evropskih integracija dok druge zemlje regije
odlučno kroče naprijed. Ova razočaravajuća situacija nastupila je uglavnom zbog
nedostatka kolektivne političke volje na strani vodstva zemlje. Potrebno je
unaprijediti efikasnost i funkcionalnost političkih institucija na svim nivoima
vlasti i hitno uspostaviti funkcionalan mehanizam za koordinaciju o pitanjima EU
integracije.
Kao što se vidi iz socijalnih protesta s početka 2014, rješavanje socijalno-ekonomskih potreba
građana mora biti prioritet na svim nivoima vlasti, s naglaskom na rješavanje
veoma visoke stope nezaposlenosti mladih kao i na pružanje pomoći stanovništvu
u stanju potrebe nakon obilnih poplava iz maja mjeseca.
U odgovoru na proteste Komisija je pokrenula tri
inicijative za preusmjeravanje pažnje na reforme i pitanja od direktnog značaja
za građane. Proširila je Strukturirani dijalog o pravosuđu između EU i BiH na
dodatna pitanja vladavine prava. Uspostavila je zajedničku EU-BiH radnu grupu
kako bi ubrzala implementaciju projekata koje finansira EU, a koja će se
fokusirati na jačanje ekonomskog upravljanja. ‘Sporazum za rast i
zapošljavanje’, kao prvi rezultat ovog novog pristupa, predstavljen je 24. jula
i trebao bi postati osnova za hitne ekonomske reforme i za Nacionalni program
ekonomskih reformi čiju izradu Komisija očekuje od zemlje početkom 2015.
Komisija takođe očekuje da će BiH postupati hitno na prihvatanju prilagođavanja trgovinskog
dijela Privremenog sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s
obzirom na pristupanje Hrvatske EU, a na osnovu tradicionalne trgovine između
ove dvije zemlje.
Politički
kriterijumi
BiH je ponovo načinila veoma ograničen napredak u
pogledu političkih kriterija. Nije bilo konkretnog napretka na uspostavljanju funkcionalnih i održivih
institucija. U istom smislu je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
načinila veoma ograničen napredak u pogledu usvajanja zakonodavstva vezanog za
EU integracije. Politička i među-etnička neslaganja imala su izrazito negativan
uticaj na rad skupština na državnom nivou i u Federaciji.
Uprkos intenzivnim naporima Komisije na omogućavanju njene provedbe, BiH
još uvijek nije provela presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu
Sejdić-Finci. Ovo je navelo Komesara Fülea da okonča svoj angažman na tom planu
u februaru. Sve dok se ne riješi pitanje iz presude u predmetu Sejdić-Finci,
BiH nastavlja da krši vlastitu međunarodnu obavezu.
Nedostatak efektivnog mehanizma koordinacije za pitanja EU integracije
nastavlja uticati na interakciju BiH sa EU, uključujući tu i nivo finansijske
pomoći. Sektorske strategije u područjima kao što su transport, energetika i
okoliš koje bi se odnosile na cijelu zemlju još uvijek nisu usaglašene, a
upravo one čine preduslov za pomoć u tim područjima.
S obzirom na političku klimu načinjen je veoma ograničen napredak u reformi
javne administracije i unapređenju njenih kapaciteta za ispunjavanje zahtjeva
EU integracije. Efikasnost i funkcionalnost javne administracije na i između
raznih nivoa vlasti i dalje prouzrokuje ozbiljnu zabrinutost. U sličnom smislu
je i u pravosudnom sistemu postignuto veoma malo napretka. Strukturirani
dijalnog o pravosuđu ostaje važna platforma za konsolidaciju konsenzusa o
pravosudnoj reformi, a proširen je i na druga pitanja vezana za vladavinu
prava. Malo je napretka postignuto u reformama za smanjenje korupcije koja i
dalje pogađa cijeli javni sektor i ostaje najviše akutna u područjima pružanja
usluga i pristupa zapošljavanju.
Povećani politički i finansijski pritisci na medije, kao i zastrašivanje i
prijetnje novinarima i urednicima prouzrokuju ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je
osigurati efektivnu prevenciju i istrage u slučajevima govora mrženje, nasilja
i diskriminacije LGBTI osoba.
Ekonomski
kriterijumi
Tokom 2013. ekonomija se donekle oporavila i rast je dostigao 1,5%. Međutim, ovaj skromni uspon
je posustao u prvoj polovini 2014. kada se rast ponovo usporio, a kratkoročni
rast je dodatno osujećen poplavama u maju. Stopa nezaposlenosti je ostala
uporno visoka. Kvalitet javnih finansija ostao je nizak iako je upravljanje javnim
finansijama donekle ojačano. Uprkos nekim sitnim poboljšanjima, konsenzus o
središnjim pitanjima ekonomske i fiskalne politike i dalje je slab i time
nastavlja kočiti reforme na nivou cijele zemlje. Veliki i neefikasni javni
sektor sa višestrukim preklapanjima nadležnosti i dalje predstavlja rizike za
fiskalnu održivost. Neefikasni pravni i sudski sistem ugrožava provedbenu
sposobnost i ostaje da predstavlja jasan faktor odvraćanja za investicije kao i
izvor korupcije.
Kao i prošle godine Bosna i Hercegovina je načinila malo dodatnog napretka
ka funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji. Potrebno je uložiti značajne dodatne
napore na reformi uz odlučnost da se zemlji dugoročno omogući da odgovori na
konkurencijske pritiske i tržišne sile unutar EU. Nizak nivo efikasnosti u
javnom trošenju u Bosni i Hercegovini i dalje je razlog za zabrinutost. U tom
kontekstu je potrebno dalje unaprijediti fiskalno izvještavanje. Nastavak
strukturalnih krutosti kao što je pretjerano oporezivanje rada, loše usmjereni
socijalni transferi i neefikasnost obrazovnog sistema zahtijevaju mjere koje će
osloboditi potražnju za radnom snagom. Udio javnih preduzeća u ekonomiji uporno
je visok. Vlasti bi trebale ponovo pokrenuti privatizaciju kako bi se
unaprijedila fiskalna situacija i uvelo više konkurencije.
Zakonodavstvo
EU
Nedostatak istinske političke podrške za plan EU integracija, izostanak
funkcionalnog mehanizma za koordinaciju o pitanjima EU integracije i unutrašnji
sporovi oko nadležnosti doveli su do ograničenog napretka u pogledu
približavanja zakonodavstvu i
standardima EU u mnoštvu različitih sektora. U nizu područja dalji napredak koči nedostatak
strategija koje bi se odnosile na cijelu zemlju.
Nažalost, nedostatak
usklađenosti sa zahtjevima EU u područjima poljoprivrede i ruralnog razvoja,
sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike i ribarstva i dalje
sprečava izvoz robe životinjskog porijekla u EU. U području prirodnog gasa
dolazi do ozbiljnog i stalnog kršenja obaveza države shodno Ugovoru o
energetskoj zajednici što je potrebno hitno riješiti. Napredak je postignut na
području unutrašnjeg tržišta kroz usvajanje zakona o javnim nabavkama čime je
BiH omogućeno usklađivanje sa relevantnim zakonima EU.
Ključni
datumi
1999: EU predlaže
novi Proces stabilizacije i pridruživanja za zemlje Jugoistočne Evrope
jun 2000: Evropsko
vijeće izjavljuje da su sve zemlje Stabilizacije i pridruživanja potencijalni
kandidati za članstvo u EU.
jun 2003: Samit u
Solunu; potvrđena je EU perspektiva za Zapadni Balkan
jun 2008: Potpisivanje
SSP-a i Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima
decembar 2010: Bezvizni režim za putovanje u područje
Schengena za državljane Bosne i Hercegovine
juni 2011: Pokrenut
Strukturirani dijalog o pravosuđu u cilju dalje konsolidacije pravosudnog
sistema u Bosni i Hercegovini
septembar 2011:
Pojačana uloga EU u Bosni i Hercegovini nakon odvajanja mandata specijalnog
predstavnika EU od Ureda visokog predstavnika
juni 2012: Pokrenut Dijalog na visokom nivou o procesu
pridruživanja kako bi se riješila pitanja zahtjeva za pridruživanje EU
izvor: Frontal
