Kroz sedam aneksa Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije, svrstani su pokretna i nepokretna državna imovina (Aneks A), diplomatska i konzularna imovina (Aneks B), finansijska potraživanja i dugovanja (Aneks C), arhivska građa (Aneks D), penzije (Aneks E), ostala prava, koristi i dugovanja (Aneks F), privatna svojina i stečena prava (Aneks G).
Iako je Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ zaključen u Beču 29. juna 2001, kako su "Nezavisne" intenzivno ukazivale na to, do danas nije sproveden, dok bi naglasak na sada već najavljenom sastanku trebalo da bude na novcu na računima stranih banaka i međunarodnih fondova, koji iznosi oko 645,55 miliona dolara, od čega bi BiH trebalo da pripadne 15,5 odsto, odnosno 100 miliona.
Ovo je, podsjetimo, tema koja je planirana i godinama ranije, na neuspjelim pokušajima okupljanja svih zemalja, uz neslužbeno obrazloženje Srbije, kako su mediji pisali i 2011. godine, "da je dio sredstava potrošen u međuvremenu", dok je prema jučerašnjem pisanju agencije Anadolija taj "nedostatak" iznosi 589 miliona američkih dolara.
"Nakon prezentovanja stanja od 31. maja 2001. godine i činjenice da se samo tri mjeseca od potpisivanja Sporazuma o sukcesiji prezentuje novi, umanjeni saldo na računima mješovitih banaka, predstavnici država sukcesora – BiH, Hrvatske, Slovenije i Makedonije – insistirali su na obrazloženju i brzom rješavanju pitanja nedostajućih sredstava kod mješovitih banaka i nadoknadi iznosa. Eksperti država sljednica bivše SFRJ uvjereni su da odgovor na pitanje o nestanku 589 miliona američkih dolara leži u Beogradu, jer je SRJ imala apsolutnu dominaciju u upravljačkim strukturama mješovitih banaka u inostranstvu i činjenici da je naloge za transfere spornog novca mogla izdavati samo NBJ, kao njegov vlasnik", naglašeno je u informaciji o jugoslovenskim bankama za zajednička ulaganja, koja je u posjedu AA.
Podjela diplomatsko- konzularnih predstavništava, odnosno 123 diplomatske nekretnine bivše zemlje (266.400.000 dolara) u odnosu na ostale anekse, do sada je dala rezultate, gdje BiH pripada 15 odsto, ili 39.960.000 dolara. Što se tiče monetarnog zlata, BiH je pri raspodjeli rezervi NBJ čuvanih kod Credit Swiss Zurich i Banque de France Paris dobila dio kolača, koji je ustupljen Centralnoj banci BiH za 38,84 miliona dolara, pripada joj zlato vrijedno 225.000 dolara, koje se čuva kod Bank of England i čija raspodjela još nije obavljena, a potražuje se arhivska građa koja je nastala u radu više od 700 saveznih institucija bivše SFRJ u periodu od 60 do 100 godina.
Izvor: Nezavisne
