Ministarstvo je navelo da je Moskva obratila pažnju na informacije o obrazovanju radne grupe za saradnju s Ukrajinom pri Vladi Hrvatske, „u čijem je krugu zadataka prenošenje Kijevu hrvatskog iskustva ’mirne reintegracije okupiranih teritorija‘“, koje se može primijeniti na Donbas i Lugansk. „Ovaj korak, koji je zvanično potvrdio premijer Hrvatske Ivo Plenković tokom posjete Kijevu 21. novembra, izaziva ozbiljnu zabrinutost.
Nova paralelna struktura će, u najmanjoj mjeri, odvlačiti pažnju kijevskih vlasti od ionako neuspješnog rada na sveobuhvatnom ispunjavanju obaveza u okviru Minskog sporazuma“, navedeno je u saopštenju.
Nedoumice Ministarstva izazvala je i „težnja Zagreba da s Kijevom podijeli sopstvena dostignuća na polju stvaranja mira“, utoliko prije što je „ona objavljena u svjetlu dogovora o aktivizaciji hrvatsko-ukrajinske vojno-tehničke saradnje“. „Dobro je poznato kakve su žrtve i prinudno protjerivanje iz Hrvatske oko 250.000 Srba koji su tamo živjeli izazvale masovne vojne operacije 1995. godine.
Uvjereni smo da savjeti inostranih ’konsultanata’ mogu da stvore opasnu iluziju kod kijevskih vlasti da su u Donbasu dopustivi nasilni scenariji, zbog čega neće doprinijeti učvršćivanju bezbjednosti na jugo-istoku Ukrajine“, navedeno je u saopštenju.
Spominjanje Krima kao jedne od tema kojima bi mogla da se bavi hrvatska radna grupa je „potpuno apsurdno“, saopštilo je rusko ministarstvo. „Želimo ponovo da podsjetimo da je ujedinjenje Republike Krim i Sevastopolja s Ruskom Federacijom održano na osnovu slobodno i legitimno iskazane volje Krimljana. Ovo pitanje je zatvoreno.
Pozivamo Zagreb da se umjesto besmislenih analiza ovog pitanja aktivnije bavi rješavanjem hroničnih unutrašnjih problema, vezanih za prava Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj“, naglašeno je u Ministarstvu.
Izvor: Nezavisne
