Sastanci Izbornog koledža, koji se održavaju šest sedmica od izbora u svakoj od američkih saveznih država i oblasti Kolumbija, već dugo su samo puka formalnost.
Međutim, pobjedom Donalda Trampa na predsjedničkim izborima, koji je prema rezultatima prebrojanih glasova Amerikanaca izgubio, ali je odnio pobjedu zahvaljujući većem broju elektora, pažnja je ponovo usmjerena na Izborni koledž.
Američki list New York Times ocjenjuje da su nedavna saopštenja obavještajnih agencija da je Rusija pokušala da interveniše tokom izbora kako bi umanjili šanse za pobjedu kandidata Demokratske stranke Hillary Clinton samo su dodatnu pažnju usmjerile na Izborni koledž.
Amerikanci biraju predsjednika SAD indirektno, sistemom koji se zove Izborni koledž i koji je definisan već u drugom članu Ustava. Kada američki građanin glasa, on poručuje predstavnicima svoje savezne države ili elektorima za koga treba da glasaju.
Bez obzira sa kolikom većinom jedan od kandidata pobijedio u nekoj saveznoj državi, svi glasovi elektora idu samo njemu. Izuzetak su dvije države – Maine i Nebraska, gdje se broj elektora dijeli proporcionalno broju osvojenih glasova.
Elektore biraju političke partije na državnom nivou i oni se izjašnjavaju o predsjedniku i njegovom zamjeniku. Elektori mogu biti i lideri partija ili izabrani zvaničnici.
U nekim slučajevima pojedinci mogu biti i u ličnoj vezi sa predsjedničkim kandidatom i očigledan primjer za to je bivši predsjednik Bill Klinton koji je elektor u New Yorku.
Broj elektora iz svake američke države jednak je broju predstavnika i senatora u Kongresu ili ukupno 538, uz dodatna tri iz oblasti Kolumbija.
Izvor: N1
