Takođe, ključne odluke Suda su i da Slovenija ne može
dobiti izlaz u međunarodne vode, ali da može dobiti prolaz kroz dio hrvatskog
teritorijalnog mora.
Prolaz kroz hrvatske vode, odnosno koridor do međunarodnih
voda, širok je oko 2,5 nautičke milje i dovoljan je za brodove i avione.
Hrvatska vlast i opozicija uoči objavljivanja odluke bili su
jedinstveni su u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku nevažeći. Ipak, Slovenija
je saopštila da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu mora poštovati.
U obrazloženju, predsednik Suda Gilbert Guillaume je kazao
da linija razgraničenja treba da spoji kraj kopnene granice na ušću rijeke
Dragonje do tačke na kraju Piranskog zaliva koji je trostruko na većoj
udaljenosti od Rta Madona.
Ranije je objavljeno da granica u Istri slijedi Dragonju i
završava na sredini kanala sv. Odorika što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i
Mlini-Škriljei kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.
Sud je ranije objavio odluku da je Sveta Gera na hrvatskom
teritoriju, ali i priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu
da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju.
Arbitražni sud u Hagu je naveo i da je kopnena granica
Slovenije i Hrvatske većinom nesporna.
Granice na moru između bivših jugoslovenskih republika nisu
nikada bile određene, pa je to poslije osamostaljenja bio glavni problem u
odnosima dvije zemlje.
Izvor: Klix
