Općenito gledano nismo imali ženu na nekoj bitnijoj funkciji u državi. Ženama se uglavnom „dodjeljuju“ funkcije u nižim organima vlasti. One su najčešće samo broj na stranačkoj listi. Poražavajuće je da neke žene cak ne znaju ni u kojoj su stranci, a nalaze se na stranačkoj listi na izborima.
Žene u politici su jedna drugoj prepreka!?
Istraživanja u našoj državi pokazala su da žene na izborima uglavnom glasaju za muškarce. Da li se radi o ženskoj ljubomori ili o nečemu drugom? Ima i ljubomore, ali i drugih faktora. Pojedine žene budu ucjenjivane od svojih muških kolega da moraju njima glas dati. Npr. slučaj kada žena mora biti na stranačkoj listi jer je poslodavac, njen ili njenog muža, ucjenjuje gubitkom posla. Žene koje su na nekoj važnijoj funkciji su direktno pod „dirigentskom palicom“ predsjednika stranke iz koje dolazi. Zbog toga mi, žene, bismo jedna drugoj trebale biti najveća podrška. Ne smijemo krivce tražiti samo u muškarcima.
Da li treba da se radujemo što imamo samo 6 načelnica?
Na zadnjim lokalnim izborima 2016. žene su zauzele 6 načelničkih pozicija. Od ukupno 418 kanditata/kinja za načenike/ce samo 26 je bilo žena. Od toga ih je s 6 odnijelo pobjedu. RS je dobio 5, a FBiH samo jednu. Zanimljivo je da je ta jedna u FBiH pobjedu odnijela kao nezavisna kandidatkinja. Važno je istaći da nemamo niti jednu gradonačelnicu. Procentualno broj kandidatkinja je bio manji nego za lokalne izbore 20012. godine. Međutim, uspjeh je veći nego 2012. Statistički gledajući to je premalo. Još uvijek daleko od ravnopravnosti spolova u političkom životu. Trebat će dugi niz godina da se pomaknemo sa 20% žena zastupljenih u predstavničkim tijelima kantona, entiteta i države.
Autor: Dženita Sijamhodžić
#FrontalBlogChallenge
Povezane vijesti:
Log out društvene mreže, uživajte u životu!
