Slične konstatacije izrekla je i Evropska komisija u nedavno objavljenom Izvještaju o napretku, navodeći da je siva ekonomija toliko značajna da igra glavnu ulogu u zapošljavanju na crno. To, kako ističu, uništava zdravu ekonomsku konkurenciju i erodira sistem socijalnih davanja. Uprkos tome što uništava ekonomiju, Evropska komisija konstatuje da je napredak u njenom suzbijanju ograničen.
"Siva ekonomija vjerovatno utiče sa 25 odsto bruto domaćeg proizvoda. Ovako visok nivo sive ekonomije znači da bi poreske stope i doprinosi trebalo da budu viši nego što su sada. Takođe, ova siva ekonomija opterećuje radni sektor, a to suzbija otvaranje novih legalnih radnih mjesta i negativno utiče na konkuretnost bh. ekonomije", ističu oni.
Jedan od uzroka toga je, kako je navedeno, direktni državni upliv u ekonomiju, ističući da javna potrošnja čini više od 40 odsto bruto domaćeg proizvoda, što generiše oko 22 odsto dodane vrijednosti i zapošljava oko 26 odsto ukupne radne snage.
I američki instituti saglasni su da je siva ekonomija značajno opterećenje za bh. privredu. "Brookings", jedan od najpoznatijih američkih instituta, uz ovaj podatak o učešću javnog sektora, ističe da, kada se ovom iznosu dodaju aktivnosti državnih preduzeća i cijena koruptivnih poslovanja koja se kroz njih sprovode, ukupan udio javnog sektora prevazilazi 70 odsto bruto domaćeg proizvoda.
"Iako državna preduzeća održavaju zaposlenost, čak i u ekstremnim slučajevima kada su fabrike ugašene, ona takođe mnogo koštaju, a to sve pada na teret poreskih obveznika. To, onda, dovodi do negativne spirale: porezi su visoki i usmjereni protiv zapošljavanja. Veliki procjep u porezima onda pojede trećinu plata radnika zaposlenih na minimalac, što kreiranje zdravih radnih mjesta čini gotovo nemogućim", istaknuto je u studiji.
I čuvena fondacija "Heritage", bliska Republikanskoj stranci Donalda Trampa, u nedavnoj studiji ističe da brojni nivoi vlasti i kompleksan ustavni sistem u BiH generišu sivu ekonomiju, koja onda onemogućava dolazak stranih investitora.
To onda, kako ističu, dovodi do toga da su svi nivoi vlasti pod šapom politike.
"Kompletno pravosuđe je pod kontrolom nacionalističkih političkih stranaka i podliježe pritisku izvršnih vlasti. Neefikasnost, nekompetentnost i korupcija su sveprisutni i rašireni na svim nivoima", ističu oni.
Podaci Svjetske banke takođe ukazuju na ove zabrinjavajuće trendove. Prema podacima sajta Index Mundi, još od 2007. godine naglo je došlo do pada stranih investicija u BiH zato što, kako navode, privatni sektor ne uspijeva da raste dovoljno brzo na uštrb javnog sektora.
"Siva ekonomija je donekle suzbijena 2006. godine, međutim javna percepcija korupcije i zloupotrebe novca poreskih obveznika doprinosi tome da je siva ekonomija ojačala. Iako su statističke institucije u BiH obuhvatile veliki broj parametara veliki dio ekonomije i dalje ostaje u sivoj zoni", istakli su oni.
Zoran Pavlović, ekonomista iz Banjaluke, smatra da su izvještaji i analize međunarodnih institucija tačni, ali tvrdi da niko ne preduzima suštinske mjere koje bi pomogle privatnom sektoru da ojača.
"Nažalost, stalno konstatujemo činjenicu da ne postoji podrška da se sprovedu te suštinske refome, što i ne čudi imajući u vidu da javni sektor uzima 50 odsto ukupnih prihoda. Bez radikalne promjene, bojim se da se ništa neće promeniti", rekao je Pavlović.
Izvor: nezavisne
