Bosna i Hercegovina, za razliku od zemalja EU, nema sveobuhvatan zakon o oglašavanju niti je na bilo koji način riješila pitanje transparentnosti medijskog vlasništva i medijskog pluralizma. Različiti zakoni i propisi, koji primarno regulišu druge oblasti, samo se djelomično odnose na oglašavanje i finansiranje medija javnim novcem; postojeći zakon i propisi nisu harmonizirani na cijelom teritoriju države BiH, a u pojedinim segmentima su čak i kontradiktorni. Ovakvo (ne)regulisano i oslabljeno medijsko tržište i tržište oglašavanja jedan su od uzroka lošeg položaja medija, uključujući i novinare i urednike, te u konačnici dovode do različitih oblika medijskog klijentelizma, neprofesionalnog izvještavanja i/ili nelojalne konkurencije i damping cijena u oblasti marketinga.
Oglašavanje javnih subjekata, vlasništvo nad medijima i finansiranje medija iz javnih budžeta predstavljaju područja sa potencijalnim nedozvoljenim uplivom države u medijsku industriju i snažnog uticaja na informacije koje se putem medija plasiraju građanima. Sve su to bili razlozi pokretanja projekta „Mediji i javni ugled" u junu 2016. godine sa izradom posebnih studija u oblasti transparentnosti medijskog vlasništva, oglašavanja i javno dostupnih informacija o finansiranju medija putem javnih budžeta, te izradom nacrta zakonske regulative u navedenim oblastima.
Na debati su učestovovali Borka Rudić, generalni sekretar BH novinara, Siniša Vukelić, predsjednik BHN Kluba novinara Banja Luka, Mladen Bubonjić, magistar komunikoloških nauka Banja Luka, Boris Kujundžić, ured RAK-a u Banjaluci i Milkica Milojević, novinarka EuroBlica i članica Upravnog odbora BH novinara.
Generalni sekretar BH novinara Borka Rudić istakla je da su studije koje su napravili, a to su studija o transparentnosti medijskog vlasništva i zakonska regulativa u BiH i EU državama, studija o finansiranju iz javnih budžeta i studija o tržištu oglašavanja u BiH i praksama EU, pokazuje da se na desetine miliona maraka godišnje odlijevaju medijima, odabranim medijima, ali i da da je veliki problem uticaj velikih oglašivačkih agencija iz susjednih država.
"Činjenica je uticaj velikih oglašivačkih agencija iz susjednih država, ali i cijelog prostora bivše Jugoslavije na tržište BiH. BiH je usvojila sve regulative koje se odnose na elektronske medije ali država BiH nije zaštitila svoje medijsko tržište niti jedno od tih zakona, na način kako je to dozvoljeno u evropskoj praksi. Tako da agencije u Zagrebu, Ljubljani, Skoplju kupuju medijski prostor u BiH, a u BiH ne unose novac niti doprinose jačanju medijske industrije na adekvatan način", kazala je Rudićeva i istakla da smo svjedoci da se već godinama urušava kvalitet medijskih sadržaja.
"Mi to iz pozciije BH novinara možemo objasniti na različite načine, kroz kršenje radnih prava novinara, kroz rad bez ugovora. Dakle, brojni su razlozi za pad kvaliteta novinarstva u BiH koji su unutar same novinarske profesije. Ali ono što trajno narušava kredibilitet novinarske profesije jesu uticaji sa strane, prije svega uticaj novca i uticaj politike", naglasila je Rudićeva.
Ono što je problematično u sektoru oglašavanja u BiH jeste da su često zbog velikog broja različitih zakona isti neusaglašeni kako u pogledu terminologije kojom se koriste tako i u pogledu načina na koji uređuju određena pitanja. Mnoga podpodručja koja se direktno ili indirektno dotiču oglašivačkog tržišta potpuno su neregulisana (internet, novi mediji, finansiranje medija, popusti na cijene oglašavanja i slično).
"Pitanje transparentnosti medija, pitanje zavođenja reda na tržištu elektronskih medija u BiH, krenulo je prije 20 godina sa manjim ili većim uspjesima", istakao je Boris Kujundžić i dodao da transparentnost u medijskom vlasništvu u BiH trenutno ne postoji, ali je poručio da medijski profesionalci u BiH i dalje mogu računati na podršku regulatora.
Milkica Milojević, novinarka EuroBlica, kazala je da je BiH zemlja "gomila zakona koji se ne provode".
"Tek kada se za te zakone izborimo, onda slijedi veliki posao a to je da bdijemo nad tim zakonima da se provode", kazala je Milojevićeva i istakla da je veliki problem to što "novinari često ne znaju za koga rade" jer nema impresuma, nema vlasnika, nema načina finasiranje, i svoj radni angažman novinari stavljaju u ruke "takvim ljudima". Sa druge strane, ističe ona, javnost treba da zna s kim ima posla.
Frontal/Danka Savić
