List navodi da je ovaj spisak predat srpskom Tužilaštvu za ratne zločine u aprilu prošle godine i posljednji je ovakve vrste koji je dostavljen srpskim pravosudnim organima.
Na osnovu spiskova se ne može precizno reći koliko ima Srba, a koliko Hrvata, jer su neka imena i prezimena identična kod oba naroda, ali je nesumnjivo da među njima ima i Hrvata, poput Mirka Norca i Branimira Glavaša.
Za razliku od spiska hrvatskih pravosudnih organa, spisak koje je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine dostavilo Tužilaštvu Hrvatske daleko je kraći – svega 51 ime, od čega je čak 50 optuženih, odnosno osuđenih, hrvatske nacionalnosti.
Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac rekao je da su od 1.396 imena sa spiska optuženih i osuđenih za ratne zločine, koji je dostavljen iz Hrvatske, njih 99 odsto Srbi iz Hrvatske.
On smatra da je nadležnima u Hrvatskoj najviše stalo do sporazuma o procesuiranju ratnih zločinaca, jer oni očekuju da u njemu bude precizirano da Srbija ne može da koristi regionalnu nadležnost za suđenje u ratnim zločinima, koja sada postoji u zakonima koji regulišu ovu oblast.
"To je ono što Hrvate boli i zbog čega su pravili mnogo problema Srbiji na dosadašnjem putu ka EU. Јedan od prioriteta im je da se izbore da naša zemlja ne sme da sudi hrvatskim državljanima. Činjenica da Srbija može da procesuira `branitelje` u Hrvatskoj se ocenjuje kao vrlo drzak stav naše zemlje", navodi Štrbac.
Ministri pravde Srbije i Hrvatske Nela Kuburović i Dražen Bošnjaković na sastanku prošle sedmice saglasili su se da ove spiskove u potpunosti treba ažurirati "kako bi se otklonile neusklađenosti".
Oni su razgovarali o radu mješovite komisije koja ima zadatak da izradi sporazum o procesuiranju učinilaca ratnih zločina.
Politika napominje da nije poznato kakve "neusklađenosti" postoje između srpskih i hrvatskih spiskova, kao što se ne zna ni šta će i na koji način regulisati sporazum o procesuiranju učinilaca ratnih zločina koji su najavili ministri pravde Srbije i Hrvatske.
Izvor: Srna
