Konačno, predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik, na stranici Predsjedništva objavio je njihova imena. Od ustavnog savjetovanja do onog vezanog za medije, široka je lepeza savjetnika koji su nam u suštini poznati.
Dragoljuba Reljića znamo iz vremena Republičke komisije za sprovođenje referenduma o Danu Republike Srpske, a Anu Trišić Babić kao nekadašnju zamjenicu ministra inostranih poslova BiH.
No, predsjedavajući Dodik ima i savjetnika kojima na stranici Predsjedništva nije definisana uloga, poput Emira Kusturice, Boška Tomića kao bivšeg ministra i Srđana Perišića kao profesora sa Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu
"Ja sam savjetnik za politička pitanja, politički savjetnik. Dakle, politički savjetnik, malo je to široko, doduše. Ja sam profesor političkih nauka i predajem te predmete iz političkih nauka na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu i shodno tome i iz te oblasti ga i savjetujem", pojasnio je Perišić.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ima pet savjetnika. I on u svom sastavu ima novinare, al i bivšeg ministra prostornog uređenja kantona Sarajevo Čedomira Lukića. Džaferović za N1 kaže, sve je transparentno. Ništa se ne krije.
"Mi imamo odgovarajuće odluke koje to pitanje uređuju. Što se mene tiče i mog odnosa prema poslu člana Predsjedništva, a mislim da svoj posao radim onako kako treba da radim, ovo što ja imam je sasvim dovoljno", kazao je Džaferović.
Željko Komšić, član Predsjedništva nije objavio ko su mu savjetnici. Zna se da ga savjetuju Nihad Hebibović za medije, Slaven Kovačević za spoljnu politiku i partijski kolega Branimir Jukić za NATO integracije.
N1 nije uspio da sazna imena ostalih savjetnika. Dobili su odgovor da je izbor savjetnika u nadležnosti članova Predsjedništva. Većina tih savjetnika je dobro plaćena.
"To je ugovor o djelu po određenom poslu savjetovanja, to nije stalna mjesečna nadoknada, nego povremena kad ja budem angažovan u zavisnosti od posla. Ona nije, ona je između 1.000 i 2.000 maraka, dakle ne prelazi 1.500 otprilike", kazao je Perišić.
Činjenica je da se mnogi službenici zapošljavaju na određene pozicije, nerijetko kao državni službenici čime rješavaju dugoročno svoj radno-pravni status. Uglavnom, kada ističe mandat njihovim šefovima.
"I tako onda imate silno to gomilanje, bez obzira na upozorenja o ograničavanju zaposlenih u javnoj upravi, bez obzira na moratorijume o zapošljavanju na različitim nivoima vlasti, to se ne poštuje. A kada govorimo o savjetnicima, tu je posebno zanimljivo, jer se radi o direktno imenovanim licima. Praktično nije im ni ograničen broj ljudi adekvatno, dakle propisano koliko maksimalno moraju ljudi imati", kazala je Ivana Korajlić, Transparency International BiH.
A taj dogovor, kako nam kažu u Predsjedništvu ostaje na dogovoru tri člana Predsjedništva. Korajlić smatra kako je pozicija savjetnika svojevrsna prilika da se određeni ljudi udome i uzvrati im se za podršku koju su pružali izabranim zvaničnicima u prethodnom periodu.
Izvor: N1
