Rogozin je istakao da će, što se tiče uslova stupanja u EU, Srbija morati da se odrekne Kosova i Metohije, što se nikada neće dogoditi.
"Nijedan najprozapadniji Srbin nikad neće izdati svoju otadžbinu. Može se dogovarati o ekonomiji, kursu, porezima, ali to je već pitanje izdaje. A bez odricanja od Kosova i Metohije Srbe neće primiti u EU. Zato, to će biti dugovječan proces", rekao je Rogozin za "Sputnjik".
Rogozin je nakon svečanog prijema povodom inauguracije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Beogradu naveo da ne smatra da su se na prijemu dogodile neke stvari koje izlaze iz okvira onoga što je trebalo da se dogodi na formalnom, svečanom događaju stupanja novog predsjednika Srbije na dužnost.
"Važno je što su došli svi balkanski lideri. To naglašava ulogu Srbije kao najveće i najautoritativnije države u regionu, od koje mnogo toga zavisi. Bio je i prilično visok nivo predstavnika drugih država", rekao je Rogozin.
Odgovarajući na pitanje da li je Rusija članstvom Crne Gore u NATO propustila šansu da zaustavi uticaj te vojne alijanse na Balkanu, Rogozin je naveo da je Crna Gora za Srbiju ono što je Ukrajina za Rusiju.
"Praktično, to nije stvoreno protiv Rusije, već protiv Srbije, izazvan sukob između rođene braće i sestara. To govori o tome da rođenom bratu možete da ubacite nešto što će ga učiniti otuđenijim od stranca. Isto to se kod nas u Ukrajini desilo. Mi smo takođe svi izmiješani", objasnio je Rogozin.
On je dodao da u Rusiji crnogorsku temu ne posmatraju kao ruski problem, već srpski, što ga na taj način čini i ruskim, ali prvenstveno srpskim.
Govoreći o mogućoj saradnji Srbije i Rusije u antiterorističkoj borbi, Rogozin je naveo da postoji dijalog na liniji Savjeta bezbjednosti, te da srpski predstavnik učestvuje u tom dijalogu, koji dobija potrebne informacije i učestvuje u donošenju važnih odluka u formiranju jedinstvenog fronta u borbi protiv terorističke prijetnje.
"Na Balkanu je ta prijetnja vrlo očigledna. Prvo, ona ima svoje korijene u ratu koji je bio na Balkanu i nije tako davno završen. LJudi koji su učestvovali u njemu i u zločinima danas su ljudi od poštovanja u nekim državama. U toku je snažan talas koji tjera na terorizam i mišićave migrante, kako ih ja zovem", kazao je Rogozin.
On je naveo da je Humanitarni rusko-srpski centar u Nišu nastao kao rusko-srpska inicijativa, čiji je smisao bio da zbog iskustva avijacije i protivpožarnih sredstava bude bliže regionu Južne Evrope, kako se iz Moskve ne bi prebacivale snage i sredstva u slučaju potrebe, već da se to radi iz Srbije.
"Plus, uzimajući u obzir ratove na Balkanu, nužno je stvoriti centar za deminiranje. U vezi s tim, naše Ministarstvo za vanredne situacije je predložilo da ono bude inicijator stvaranja tog centra u Nišu. Sada se tamo nalazi, grubo govoreći, drugostepeni komitet. Još se ne može reći da su tri psa i četiri veterana neki centar. Zasad tamo nema nikakvog centra", rekao je Rogozin.
On je dodao da bi u Nišu trebalo da bude eskadrila aviona koji mogu da gase požare, druge specijalne snage, tehnologija koja može da obezbijedi te humanitarne funkcije.
"Trenutno tamo nema ništa od toga", istakao je Rogozin.
Izvor: Srna
