Srijeda, 29.04.2026.
12 C
Sarajevo

Zašto se pitamo – čija su veća?

"Željeli smo da ukažemo na činjenicu da potrebe svih osoba sa invaliditetom mogu biti iste, iako im prava i dalje nisu jednaka, pa tako RVI imaju prednost u zapošljavanju, pravo na banjsko liječenje, prednost u pristupu zdravstvenim i drugim uslugama", naglasio je Mladen Protić, iz Helsinškog parlamenta građana.

U skeču su na vrlo zanimljiv način ukazali na apsurdne situacije u kojima osobe sa invaliditetom neratnog uzroka invaliditeta imaju mnogo manja prava nego ratni vojni invalidi, čak i kada RVI mogu da funkcionišu mnogo lakše i samostalnije nego osoba sa invaliditetom koja taj invaliditet nije stekla u ratu.

Ova sistemska diskriminacija po osnovu uzroka invaliditeta nije nepoznanica ni za razvijenije zemlje od BiH. Ipak, u BIH najčešće glavno pitanje nije ni treba li dati ista prava svim osobama sa invaliditetom, već na koji način bi se finansirala prava osoba sa invaliditetom neratnog uzroka invaliditeta ako se sistemski uvedu i izjednače sa pravima RVI. To, na kraju, nije briga bilo kojeg čovjeka sa invaliditetom, već države koja se ratifikacijom UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom obavezala da neće diskriminisati osobe sa invaliditetom po uzroku nastanka invaliditeta.

Države, koja ne odustaje od nejednakog tretmana jednako obespravljenih i koja ih svojim ignorantskim odnosom često dovodi u poziciju da se cjenjkaju o težini invaliditeta koji imaju i posljedica sa kojima se zbog invaliditeta suočavaju.

Skeč je izveden kao jedna od aktivnosti u okviru Projekta IN – Implementacija UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom u BiH, koji provodi Helsinški parlament građana Banja Luka sa 4 partnerske organizacije osoba sa invaliditetom, a finansira ga EU.

Piše: Ana Kotur

Popularno ove nedelje

Preminuo Ilija Stevančević, bivši poslanik NSRS

Bivši narodni poslanik Republike Srpske, Ilija Stevančević, preminuo je...

U Palama održan poslovni forum „Porodične firme – stub razvoja ekonomije“

Jačanje privrede kroz globalne tržišne prilike U Kulturnom centru Pale...

U Republici Srpskoj rođeno 402 bebe manje nego 2024. godine

U Republici Srpskoj u 2025. godini rođeno je 8.825...

Otkucaji koji otkrivaju više: Kako varijabilnost srčanog ritma povezuje stres i mentalno zdravlje

Pametni satovi obično su opremljeni i za praćenje varijabilnosti...

Cijene teletine u Srpskoj dostigle istorijski maksimum

Cijene teletine u Republici Srpskoj dostigle su istorijski maksimum...

Teme

Preminuo Ilija Stevančević, bivši poslanik NSRS

Bivši narodni poslanik Republike Srpske, Ilija Stevančević, preminuo je...

U Palama održan poslovni forum „Porodične firme – stub razvoja ekonomije“

Jačanje privrede kroz globalne tržišne prilike U Kulturnom centru Pale...

U Republici Srpskoj rođeno 402 bebe manje nego 2024. godine

U Republici Srpskoj u 2025. godini rođeno je 8.825...

Otkucaji koji otkrivaju više: Kako varijabilnost srčanog ritma povezuje stres i mentalno zdravlje

Pametni satovi obično su opremljeni i za praćenje varijabilnosti...

Cijene teletine u Srpskoj dostigle istorijski maksimum

Cijene teletine u Republici Srpskoj dostigle su istorijski maksimum...

Krišto i Plenković potpisali sporazum o izgradnji Јužne interkonekcije

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike...

Najpopularnije ime za djevojčice u Republici Srpskoj zadržalo prvu poziciju

Milica je i 2025. godine zadržala poziciju najčešćeg imena...

Povezani članci

Popularne kategorije