"Od ukupno evidentiranih 17 lica sa zvanjem doktora nauka, sedam je iz oblasti ekonomije, po dva iz oblasti arhitekture i prava, dok su zvanje doktora nauka stekli po jedno lice iz oblasti srpskog jezika i književnosti, informatike, veterine, građevinarstva, šumarstva i fizike", kazali su iz Zavoda za zapošljavanje RS.
Dodaju da kada su u pitanju magistri i masteri, najviše lica je ta akademska zvanja steklo iz oblasti ekonomije i prava.
"Na osnovu trenutnih pokazatelja najbrže do zaposlenja dolaze profesori matematike i fizike, profesori informatike, diplomirani farmaceuti, ljekari, te inženjeri elektrotehnike, gdje je prosječna dužina čekanja na zaposlenje do godinu dana", pojasnili su iz Zavoda za zapošljavanje RS.
S druge strane, na posao najduže čekaju radnici koji su visoko obrazovanje stekli iz oblasti prirodnih nauka – geografije, profesori fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, diplomirani žurnalisti – novinari, sa prosječnom dužinom čekanja oko tri godine.
"Diplomirani pedagozi na posao u prosjeku čekaju oko dvije godine", kažu iz ZZZ RS.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, ističe da poslovna zajednica duži niz godina ukazuje na to da postojeće tržište rada ne može apsorbovati ovoliki broj svršenih studenata.
"Kontinuirano smo ukazivali na problem neadekvatnosti upisne politike i sada imamo konstantan i rapidan pad upisa na javne i privatne fakultete, što je između ostalog posljedica nemogućnosti pronalaska posla nakon završetka studija", kazao je Aćić.
Dodao je da reforma obrazovanja prvenstveno mora da uvaži potrebe tržišta, u kvantitativnom i kvalitativnom smislu.
"S reformom kasnimo desetak godina. Radi se o velikom gubitku prije svega ljudskog, a potom i materijalnog potencijala, koji su nenadoknadivi za jedno društvo", naglašava Aćić.
I Predrag Duduković, ekonomski analitičar, ističe za "Nezavisne" da se veliki broj osoba sa završenim fakultetom nalazi na birou jer nisu usaglašene potrebe obrazovanja i privrede.
"Imamo mnogo fakulteta koji obrazuju ekonomsku struku i to su uglavnom privatne ustanove gdje je došlo do ekspanzije doktoriranja u tim oblastima, koje na neki način ne trebaju privredi", kazao je Duduković.
Prema njegovim riječima, doktori nauke bez obzira iz koje oblasti dolaze trebalo bi da se bave naučnim radom.
"Obrazovali su se, a nisu razmišljali o tome da li će sutra nekome ta struka trebati", ističe Duduković.
Izvor: Nezavisne novine
