Nedavno ste govorili o aktualnoj demografskoj slici Srba u Hrvatskoj. Koliko se ona razlikuje u odnosu na onu od prije nekoliko decenija?
ŠKILJAN: Proces nestajanja Srba u Hrvatskoj, koji je započeo njihovim stradanjima 1941. do 1945. i kasnijom asimilacijom, zanemarivanjem nacionalnog identiteta i vjeroispovijesti u socijalizmu, nastavljen je ratom u Hrvatskoj od 1991. do 1995., poslijeratnim pustošenjima i potpunim uništenjem infrastrukture u selima koja su nastanjivali na područjima oslobođenim akcijama Bljesak i Oluja. Prema popisu iz 1991., Srba u Hrvatskoj je bilo 581.663 ili 12,16 posto, a prema prvom poslijeratnom popisu stanovništva 2001., njihov broj smanjio se na 201.631 ili 4,54 posto. To smanjivanje se nastavlja u popisu 2011., kada Srba u Hrvatskoj ima 186.633 ili 4,36 posto. Prosječna starost hrvatskih građana 2011. je bila 41 godinu. Srbi u Hrvatskoj su prosječno stariji 12 godina, odnosno imaju 53,1 godinu.
Kakve su projekcije ukupnog broja stanovnika Hrvatske, kao i broja Srba na popisu koji nam slijedi na jesen?
ŠKILJAN: Evidentno je da će Srba biti manje. Prema procjenama profesora Anđelka Akrapa, na području Hrvatske će 2021. živjeti 3.882.700 stanovnika, što je pad od preko 400.000 u posljednjih deset godina ili 9,5 posto stanovništva. Ukoliko bi se to dogodilo i Srbima u Hrvatskoj, to bi značilo da će njihov broj na narednom popisu biti između 168.000 i 169.000, što je također 9,5 posto manje nego 2011. Kako se radi o starom stanovništvu, njihov mortalitet veći je od prosječnog za hrvatske građane, a natalitet je manji, pa bi zbog mogućeg većeg demografskog gubitka u posljednjih deset godina taj broj mogao biti niži od 165.000.
Što bi vlasti trebale napraviti da se demografsko opadanje uspori?
ŠKILJAN: Ne postoje suvisli planovi za demografsku obnovu Hrvatske, a kamoli za demografsku obnovu krajeva u kojima još žive samo stari ljudi. Nemogućnost zapošljavanja na prostoru gdje žive Srbi, loša infrastruktura, uništena naselja, siromaštvo, udaljenost od većih centara i ostarjelo stanovništvo su razlozi zbog čega nema mladog stanovništva u krajevima gdje su nekada živjeli Srbi, odnosno gdje i sada čine većinu. Nešto mlađeg srpskog stanovništva ima u istočnoj Slavoniji i Baranji, ali i tu se radi o manjem broju, jer se mladi pripadnici srpske nacionalne manjine iseljavaju zbog ekonomskih razloga.
Izvor: portalnovosti.com
