Predsjednica Donorske mreže BiH prof. dr Halima Resić istakla je na početku skupa da je donorstvo ključno u transplantaciji organa u Bosni i Hercegovini, koje je na niskom stepenu. Cilj je da se promoviše donorstvo.
– Donorska mreža BiH posljednjih dvadeset godina, zajedno sa Udrugom dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH, nastoji da promovira donorstvo. I kao što je rekao jedan nobelovac ‘svaka borba koja omogućava produžetak života, vrijedna je angažmana’ – naglasila je.
Profesorica Resić govorila je o prevenciji bubrežnih bolesti sa osvrtom na vanredna stanja, a izražava zadovoljstvo zbog prilike da o toj temi danas razgovaraju sa studentima i akademskim osobljem Univerziteta u Sarajevu.
– Pošto je dijalizna populacija ranjiva, pokazalo se to u pandemiji COVID-19 i u zemljotresima, krenulo se u akciju da tim eksperata napravi odgovarajuće programe. Postoji sedam pravila koje bi trebalo ispoštovati, suština je u suradnji sa neprofitabilnim organizacijama i da svaka od zemalja uradi adekvatne preventivne programe i u strategiju uvrsti zaista bubrežne bolesnike jer to su i dijalizni i nedijalizni bolesnici – kazala je novinarima prije skupa.
Prema riječima predsjednika Udruge dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH Tomislava Žuljevića svaki događaj je važan, kad se radi o toj temi.
– Transplantacijska medicina je jedina grana medicine koja ovisi isključivo o građanima. Na ovom skupu je mnogo mladih ljudi, to je naša nada za budućnost jer bez tih mladih ljudi čini se nećemo moći ništa postići. Priča o transplantaciji i darivanju organa mora ući u svaki dom i svako društvo. Važno je tu priču širiti, podići svijest građana o važnosti donacije i transplantacije organa. Tako ćemo lakše doći do transplantacije, do spašavanja života – kazao je novinarima.
Kako naglašava, dijaliza je skup način liječenja, a svaka transplantacija je ušteda.
– Jedna godina dijalize jednog pacijenta je jedna transplantacija. I ne samo to, pacijenta to vraća u život, njegovoj obitelj, na posao…. On je društveno korisna osoba, nije više na teretu državi kao što je to dok je bio na dijalizi – kazao je.
Za liste čekanja kaže da su relativne, nisu baš ažurirane.
– Ako kažemo da u FBiH ima dvije hiljade pacijenata na dijalizi, jedna trećina bi mogla biti transplantirana. Sad ima oko 240 pacijenata koji čekaju bubreg, dvadesetak ih čeka srce, 30-tak jetru – kazao je.
Prema njegovim riječima, situacija sa doniranjem organa je teška. Stagnira se, iz godine u godinu. Mislili su, kaže, da je pandemija razlog za pad broja transplantacija (godinu i pol nije bilo nijedne transplantacije). Nadaju se da će doći do pozitivnih promjena, jer ‘transplantacija je spas života.’
U ime Rektorata Univerziteta u Sarajevu skup je, u online formatu, pozdravila i istaknula važnost teme prorektorica za međunarodnu saradnju prof. dr Enita Nakaš.
Tribina "Zdravlje bubrega za sve, zaštita najranjivijih u vanrednim stanjima" upriličena je u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu u okviru obilježavanja Svjetskog dana bubrega. Nakon tribine omogućeno je potpisivanje donorske kartice, koja je znak dobre volje.
Svjetski dan bubrega posvećen je prvenstveno prevenciji bubrežne bolesti, ali i načinu liječenja, a obilježava se svakog drugog četvrtka u martu. Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana bubrega je Zdravlje bubrega za sve – spremnost na neočekivano, podrška ranjivima.
Izvor: federalna.ba/Fena
