Govornici su podijelili svoja bogata iskustva i uvide o značaju aktivizma umjetnika kao alata za podizanje svijesti o ekološkim, društvenim i kulturnim pitanjima. Sejo Sexon, legendarni bosanskohercegovački muzičar, podijelio je svoja razmišljanja o tome kako muzika može biti most između aktivizma i društva.
Ademir Kenović, renomirani reditelj, istakao je snagu filmske umjetnosti u stvaranju društvenih promjena i podizanju svijesti o važnim temama, “Kvalitetan rad uvijek ima veliki uticaj. Kada neki umjetnik napravi veliko djelo, onda i ostali žele da učestvuju u tome, bezobzira koliko je politički nekorektno. Trebamo se fokusirati na veću profesionalnost i angažovanost.”
Savremena umjetnica Edina Selesković je govorila o izazovima aktivista umjetnika. “Umjetnici moraju da izađu na ulice i budu vidljiviji. Mi smo na raskršću, a odgovor umjetnika na novonastale situacije u društvu, kao što su i klimatske promjene, su nepostojeći”, istakla je Edina.
Pozorišni reditelj Marko Misirača je naglasio kako pozorište može poslužiti kao snažna platforma za društvene promjene. “Autocenzura je jedan od najvećih problema umjetnika. Često se dešava da umjetnici nisu spremni da se suoče sa izazovima i prilagođavaju se određenim strujama kroz autocenzuru, a to je ozbiljan problem”, rekao je Marko.
Kroz diskusiju su otvorena i pitanja realnosti očekivanja koja društvo ima od umjetnika aktivista. Da li umjetnost može riješiti sve društvene probleme ili je njen zadatak da ih učini vidljivijima? Zaključeno je da iako umjetnost može biti ključni katalizator promjena, potrebna je šira društvena podrška kako bi te promjene bile održive i efikasne.
Panel diskusija naglasila je značaj umjetnika aktivista u suočavanju s ekološkim, društvenim i kulturnim izazovima, te je postavila temelje za buduće diskusije o ulozi umjetnika u aktivizmu.
