Procjena je to Odjeljenja za makroekonomske analize Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji u majskom biltenu navodi da uvođenje dvije stope akciza na pivo može biti podsticaj za zamjenu potrošnje uvoznih piva domaćim brendovima i za 10 odsto.
Naime, Upravni odbor UIO je na inicijativu Savjeta ministara BiH u martu predložio izmjene Zakona o akcizama na način da se postojeća jedinstvena akciza na pivo od 0,20 KM po litru zadrži sa pivare sa trogodišnjim prosjekom proizvodnje do 400.000 hektolitara i da se uvede druga viša akciza od 0,25 KM na pivare sa proizvodnjom iznad tog obima.
To je utvrđeno po uzoru na praksu pojedinih zemalja EU koje nižim akcizama štite "male nezavisne pivare" od snažne konkurencije multinacionalnih kompanija.
S obzirom na procjenu da će se domaće pivare "uklopiti" u manju akcizu, a dominantni uvoznici u višu, u UIO smatraju da uvođenje diferencirane akcize može biti podsticaj na supstituciju potrošnje uvoznih piva domaćim brendovima. Negativni prihodovni efekat supstitucije, kako ukazuju, ne može biti značajan, jer se udio bh. piva u ukupnoj potrošnji posljednjih godina kreće od 35 do 37 odsto, sa čime ne utiče puno na ukupno naplaćene akcizne prihode.
Predložene izmjene zakona već su naišle na reakciju najvećeg uvoznika piva u BiH, multinacionalne grupacije "Molson Coors", koja je prije dva mjeseca uputila protest nadležnim komisijama parlamenta BiH.
Uvođenje dvije stope akciza može biti podsticaj za zamjenu potrošnje uvoznih piva domaćim brendovima
"Molson Coors" je preko advokata svojih pivara u Apatinu i Zagrebu osporila ustavnost i zakonitost predloženih izmjena Zakona o akcizama, ocjenjujući ih diskriminatorskim prema uvoznicima.
"Moramo zaključiti da je jedini razlog za propisivanje različitih iznosa akcize na pivo zatvaranje bh. tržišta prema proizvođačima piva iz ostalih zemalja CEFTA", ističe se u dopisu.
Bh. pivari, pak, navode da se ne radi o mjeri zaštite domaće proizvodnje, jer predloženi zakon nema veze sa carinskim naknadama ili trgovinom. Ukazuju da se dvije akcizne stope odnose na sva piva bez obzira na zemlju porijekla, što znači da će svaka mala pivara iz bilo koje zemlje biti u mogućnosti da iskoristi prednost niže akcize u BiH.
Na primjedbe da akcizno razgraničenje u BiH (400.000 hektolitara) ne prati praksu u EU (200.000 hektolitara), u "Banjalučkoj pivari" kažu da razlog za veću cifru u BiH leži u načinu na koji je razvijana pivarska industrija na prostoru bivše Jugoslavije, odnosno principu regionalnih pivara s proizvodnim kapacitetima od 300.000 do 600.000 hektolitara.
"Ovaj zakon je sačinjen da isprati potrebe BiH, ali bi isto tako mogao da bude sproveden u Hrvatskoj i Srbiji gdje su nezavisne pivare takođe u ozbiljnim poteškoćama iz istih razloga kao i ovdje", ističe Nik Peni, direktor "Banjalučke pivare".
U vezi s tim ukazuje da je prošlogodišnji tržišni udio tri najveće pivarske kompanije ("Molson Coors", "Carlsberg" i "Heineken") u BiH iznosio 62 odsto, a u Srbiji i Hrvatskoj čak 93 odsto.
(Nezavisne novine/Frontal)
