Ministar Đokić će u 11.00 časova položiti vijenac na
spomenik poginulim Krajišnicima, saopšteno je iz Ministarstva rada i
boračko-invalidske zaštite Srpske.
Spomenik palim Krajišnicima u Narodnooslobodilačkoj borbi
(1941—1945) je djelo akademskog kipara Antuna Augustinčića jednog od najvećih jugoslovenskih kipara i
majstora memorijalne plastike. Spomenik je na svečan način je otkriven na Dan
ustanka naroda BiH – 27. jula 1961. godine uz prisustvo najviših državnih
rukovodilaca.
Spomenik se unekoliko razlikuje od makete koju je izgradio
Augustinčić. Spomenik je mauzolejskog tipa visine 13 m i dužine 24 m. Svojim
dimenzijama i monumentalnošću trebao je da pokaže veličinu žrtve podnesene za
slobodu.
Pozicija spomenika je takva da se vidi iz gotovo svih
dijelova grada, a sa spomenika se pruža pogled na cijeli grad.
Banjalučku kotlinu na istoku i jugu zatvaraju obronci
Ponira, Starčevice i brdo sada poznato kao Banj brdo, ranije Šehitluci. Banj
brdo dominira banjalučkom kotlinom, a njegov vrh je udaljen 5 km od centra
grada.Na vrhu ovog brda (431 m nadmorske visine) nalazi se spomenik
Krajišnicima. Ovo je nesumnjivo najpoznatije banjalučko izletište.
Izgubljen stari sjaj
Bilo je predviđeno da se unutrašnjost spomenika oslika i
Ismet Mujezinović je napravio skice crteža, ali zbog prodora vode to je
odloženo. Spomenik je izgrađen od bračkog mermera, što je uzrokovalo njegovo
osipanje, jer se pokazalo da taj kamen nije pogodan za ovdašnju klimu.
Tako je ovaj spomenik od početka imao problema sa
održavanjem.
Osamdesetih je urađena detaljna rekonstrukcija, koja je samo
dijelom spriječila propadanje.
Spomenik je bio mjesto hodočašća ljudi iz svih krajeva
Jugoslavije. Mjesto gdje su se održavali otvoreni časovi istorije. Start i cilj
svih reli, moto i biciklističkih trka. Bilo je nezamislivo da neka zvanična,
ili nezvanična delegacija posjeti Banjaluku, a da ne posjeti ovaj spomenik. A i
sami Banjalučani rado su vodili svoje goste na ovaj vidikovac.
Plato oko spomenika je svojevrstan vidikovac sa koga se mogu
vidjeti gotovo svi djelovi grada. U neposrednoj blizini spomenika bio je motel
u kome su se održavale različite vrste zabava, a gdje su mnogobrojni domaći
gosti i turisti pronalazili pravo mjesto za osvježenje i predah od gradske
vreve.
Danas je spomenik u vrlo lošem i zapuštenom stanju i odavno
se priča o novoj rekonstrukciji i izgradnji žičare koja bi vratila stari sjaj
ovom izletištu.
Do vidikovca se više ne može automobilom. Kažu da je to spas
za izletnike pješake. A možda je i dobro da svako ne gleda kako zaboravljamo.
Možda je istorija bila drugačija, ali ovaj monument je prevashodno spomenik
borbe protiv fašizma za slobodu i ne bi trebalo da se prepusti zubu vremena.
Đokić, koji je i predsjednik Odbora za njegovanje tradicije
oslobodilačkih ratova, prisustvovaće i u Kozarskoj Dubici centralnoj
manifestaciji obilježavanja Dana ustanka protiv fašizma.
Ministar će u Knežici u 16.30 časova položiti cvijeće na
partizanskom groblju, u 17.00 časova obratiće se zvaničnicima u Milića Gaju, a
u 17.20 časova prisustvovati kulturno-umjetničkom programu.
(Foto: Facebook stranica Istorija Banjaluke
blinfo.info/Frontal)
