Nakon majskih poplave koje su zahvatile veliki dio BiH, trenutno
se nastoje oformiti sistem i modaliteti po kojima bi se organizovala sanacija
nastale štete. U Republici Srpskoj u te namjene je na posebnoj sjednici Narodne
skuštine usvojen set zakona koji između ostalog podrazumijeva i osnivanje Fonda
solidarnosti, a koji će se, finansirati, između drugih
vidova punjenja, iz posebnog doprinosa
na solidarnost koji ide na teret poslodavaca i zaposlenih u iznosu od tri
odsto. Planirano
je da Zakon o posebnom doprinosu bude na snazi godinu dana, do maja 2015. godine.
Slični koraci dešavaju se i u Federaciji BiH gdje je, nakon
što je odbijen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, Vlada ponovo utvrdila i u proceduru poslala Prijedlog zakona o
osnivanju Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće
na teritoriji FBiH.
Vlada Federacije je donijela i odluku
o izdvajanju pet miliona KM za saniranje stambenih objekata u 36 opština
Federacije koji su, usljed prirodne nesreće, potpuno uništeni ili
oštećeni.
Sa računa Ministarstva
raseljenih lica i izbjeglica FBiH za otklanjanje posljedica poplava biće
izdvojeno 6,8 miliona KM, a Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva za sanaciju štete u poljoprivredi izdvojiće 3,2 miliona KM.
Pa ipak, svi načini na koje vlast u BiH nastoji da iznađe
sredstva za obnovu nisu dovoljna, a u tome se slažu predstavnici vlasti bilo iz RS ili
Federacije BiH.
Sa druge strane, bez valjane, sveobuhvatne i precizne
procjene posljedica poplava nije moguće ino sredstva efikasno raspodijeliti, ali ni
očekivati donacije od međunarodnih institucija. Iako se u svim lokalnim
zajednicama koje su pogođene ovom elementarnom nepogodom formirani odbori za
utvrđivanje šteta, čiji se rezultati skupljaju na jednom mjestu, kako bi se
dobio dokument koji sveobuhvata štete, svoju značajnu podršku u objektivnom
prikazivanju stanja ponudila je Delegacija EU u BiH koja skupa sa dvije druge
međunarodne institucije Svjetskom bankom i Ujedinjenim nacijama upravo dovršava
izvještaj o procjenama potreba za sanaciju nakon poplava u BiH.
Iako je ranije najavljivano
da će finalni izvještaj biti završen i predstavljen 18. juna u Sarajevu, javnost
ipak nije saznala detalje i dublji prikaz stanja.
Ono što su mediji prenijeli jeste
da ekonomske posljedice prirodne katastrofe koja je u maju pogodila BiH iznose
četiri milijarde KM, a što je prenio portparol Delegacije EU u BiH Endi
Mekgafi, predstavljajući preliminarni izvještaj o procjenama potreba za
sanaciju nakon poplava u BiH.
On je dodao da je šteta od poplava u Republici Srpskoj i
Federaciji BiH /FBiH/ približna, ali nije mogao iznijeti tačne podatke,
naglasivši da šteta u Brčko distritktu, prema preliminarnim podacima, iznosi 60
miliona evra.
Nakon sastanka predstavnika
različitih nivoa vlasti u BiH na kojem su predstavljene procjene potreba za
sanaciju nakon poplava u BiH, Mekgafi je rekao da se došlo do dobrog dokumenta
o tome koliki su uticaji poplava, u čijoj je izradi učestvovalo više od 100
predstavnika institucija BiH, Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko distrikta
i međunarodnih stručnjaka.
"Treba uraditi dodatne provjere u krajnjoj
fazi procjena, što nije osnov toga procesa, a potrebno ih je izvršiti za sektor
poljoprivrede, stambenog zbrinjavanja i za samu egzistenciju građana",
precizirao je Mekgafi.
Rikardo Zapata Marti, vođa tima/koordinator za "Procjenu potreba za sanaciju" u ime EU, rekao je da će poplave imati posljedice na makroekonomske pokazatelje BiH, što su procjene domaćih institucija.
"Od prethodne stope rasta bruto društvenog
proizvoda /BDP/ od 2,2 odsto doći će do pada na 1,1 odsto do kraja
godine", rekao je Marti i dodao da se očekuje niz posljedica, značajan
udar na poljoprivredu i veći trgovinski deficit, koji će se vratiti na stopu od
10 odsto BDP-a.
Marti kaže da se očekuje i povećanje fiskalnog
deficita na 3,5 odsto BDP-a, što će stvoriti finansijski jaz sa kojim će se
vlasti suočiti neizbježno do kraja godine.
Prema njegovim riječima, poplave su dovele do
velikih oštećenja infrastrukture, posebno kod kontrole i nadzora rijeka i
riječnih tokova, te u oblasti transporta.
"Naš pristup pri izradi procjena štete bio
je sektorski, ne prema konkretnim lokacijama. Nemamo podatke koji je sektor
najviše pogođen, ali brojevi za FBiH i Republiku Srpsku su približni. Nije
moguće govoriti o konkretnoj visini štete u pojedinačnim gradovima", rekao
je Marti.
Poplave u Bosni i Hercegovini: Izvještaj ECHO-a
Odjeljenje za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Evropske komisije
(ECHO) nedavno je objavilo ažuriranu verziju izvještaja o pomoći EU Bosni i
Hercegovini u vezi sa najvećim poplavama ikada zabilježenim u ovoj zemlji.
Počevši sa 13. majom, obilne kiše su uzrokovale poplave i klizišta velikih
razmjera. Preko 3,000 klizišta je, pored svih ostalih šteta, prourokovalo i
opsanost od pomjeranja minskih polja i znakova koji ih obilježavaju. Prema
navodima bh. vlasti, poplavama je u različitim razmjerama pogođeno 60 gradova i
naselja, tj. ukupnu teritoriju od 10,000 do 13,000 km2.
Ministarstvo sigurnosti BiH je 15. maja zatražilo međunarodnu pomoć od
Mehanizma civilne zaštite EU kroz Centar za koordinaciju hitnog odgovora
Evropske komisije (ERCC). EU je odgovorila angažujući jednu od najvećih
humanitarnih misija pomoći ikada.
Spasilačke operacije su završene 25. maja i prva faza hitnog odgovora
(ispumpavanje i pročišćavanje vode i čišćenje) sada se privodi kraju. Faza
oporavka je već počela, uključujući sveobuhvatnu procjenu potreba koja je
započela 29. maja.
Upravo sa ovim nalazima i jasno iskazanim potrebama za pomoć,
uz predstavnike vlasti na svim nivoima u BiH, u Briselu sredinom jula se očekuje
donatorska konferencija. Kako je svima jasno, BiH ne može sama da sanira brojne
posljedice poplava, zbog čega i od ove konferencije, zavisi brzina kojom će
obnova otpočeti.
"Cilj Brisela jeste da
se donatorska konferencija održi prije perioda godišnjih odmora. U toku su
pregovori država i međunarodnih institucija u vezi sa donatorskom konferencijom
i očekujemo da će ona biti održana u julu", naveo je Mekgafi.
U izvještaju se navodi da su najviše pogođeni Posavski, Tuzlanski i Zeničko-dobojski
kanton, a u RS optšine Bijeljina, Šamac, Doboj, Šekovići, Vukosavlje kao i Distrikt
Brčko.
Ističe se da je unšten ogroman broj kuća i stambenih zgrada,
oštećen ili doveden do stanja neupotrebljivosti, što je dovelo do iseljenja
velikog broja stanovnika. Još uvijek su potrebne vodene pumpe, pročiščivači
vode kao i uklanjanje nagomilanog
otpada.
“Voda je takođe jako naštetila poljoprivredi. Procjenjeno je od
strane UN da je oko 130 000 obradive zemlje uništeno. Usjevi su totalno propali
u pojedinim područjima kao i hrana za stoku. Na sreću velika stoka, koja
predstavlja bitno sredstvo u poljoprivrednim domaćinstvima se mogla spasiti”,
navodi se u izvještaju ECHO-a.
Humanitarna pomoć je od vitalnog značaja u sedmicama pred nama,
za one koji su ostali sa vrlo malo sredstava za život, sve dok oporavak i projekti
obnove ne počnu da se realizuju i da služe za dugoročno zadovoljavanje potreba.
Svi zvačničnici EU su odlučni da pruže podršku obnovi BiH u
mjesecima i godinama pred nama. U tom pravcu su izvršene i određena
preraspodjele sredstava iz predpristupnih fondova o čemu smo pisali ranije.
Sada je za očekivati da će finalni izvještaj o potrebama BiH
biti definisan do početka dobrotvorne konferencije u Briselu, kako bi se uz
domaće mehanizme akumulacije sredstava, dobio dodatni zamajac za što bržu i bolju
obnovu.
Kada uzmemo u obzir da je cijeli budžet RS za 2014. godinu dvije milijarde i 25 miliona KM, a za Federaciju BiH dvije milijarde i 357 miliona KM, jasno je da procjenjene štete gotovo u iznosu zbira entitetskih budžeta predstavljaju izazov koji neće biti jednostavno prevazići. Samostalno gotovo nikako.
autor: Frontal
