Procedura
Pojašnjeno je da je procedura pokrenuta prije nekih 15 mjeseci, ali da ide sporo, prvo jer se radi o obimnom poslu, a drugo jer se naglim potezima “ne želi dati vjetar u leđa nacionalistima”, prenose “Nezavisne novine”.
Kako je rečeno, u sličnim slučajevima procedure mogu biti ili da predsjednik SAD Barak Obama direktno proglasi da sankcije prestaju da važe ili da – što je u ovom slučaju vjerovatnije – sankcije “u tišini” jednostavno ne budu produžene, što bi automatski značilo da prestaju da važe. Objašnjeno nam je, naime, da se sankcije ažuriraju godišnje i da se nikad ne može unaprijed reći kada će određeni region, i subjekti koji su pod sankcijama u njemu, doći na dnevni red.
Takođe, istaknuto je da su odnosi između Ambasade SAD i SDS-a u zadnjih godinu dana korektni i da brojne američke organizacije sarađuju s tom strankom, što ranije nije bio slučaj. Napomenuto je, međutim, da to ne znači da SDS uživa bilo kakav privilegovan status, nego da se radi o normalizaciji odnosa prema jednoj parlamentarnoj stranci.
Institucije
Tehnički gledano, tri institucije učestvuju u odluci o skidanju sankcija – Bijela kuća u saradnji sa Stejt departmentom, Ministarstvo finansija i Kongres, s tim da dio sankcija koje je uveo Kongres samo on može i da ukine. Dio sankcija čije je ukidanje otpočelo pripada dijelu koji se odnosi na Bijelu kuću.
Evropski narodnjaci
Istovremeno, SDS bi uskoro mogao da dobije status posmatrača u okviru evropske grupacije konzervativnih stranaka i stranaka desnog centra EPP. Iako Havier Himenez, direktor Komunikacija EPP-a, juče nije želio reći u kojoj fazi je razmatranje zahtjeva da SDS dobije taj status, saznajemo da bi odluka mogla biti donesena u narednih nekoliko mjeseci.
Karsten Dumel, direktor Kancelarije Fondacije “Konrad Adenauer” u Sarajevu, koja je bliska konzervativnoj Hrišćanskodemokratskoj uniji, čiji je predsjednik njemačka kancelarka Angela Merkel, ocjenjuje da SDS ima dobre šanse da njihov zahtjev bude riješen pozitivno, ali da je odluka isključivo na EPP-u.
Prema njegovom ličnom mišljenju, SDS se dosta promijenio u proteklih desetak godina.
“S onim SDS-om poslije rata mislim da bih teško mogao sarađivati. Ali, s ovim današnjim SDS-om sarađujemo u brojnim oblastima, mada još ima stvari na kojima bi se moglo poraditi”, rekao je on.
Dodao je da s tom strankom sarađuju u oblasti transparentnosti, demokratizacije, obrazovanja mladih kadrova, antikorupciji i dijalogu.
“Naravno, niko nikog ne želi tjerati ni na šta. Oni to moraju htjeti. I kod drugih stranaka postoje deficiti u razim oblastima, nije tu SDS jedini”, rekao je Dumel.
Poboljšanja
Mišljenja je da su potrebna još neka poboljšanja na Statutu i na Programu SDS-a u smislu ekonomskih politika i socijalnih pitanja.
“Druga stvar, SDS treba da se posveti pitanjima iz svoje prošlosti. Postoje brojni modeli u Evropi kako se to može izvesti – koja pitanja treba postaviti, na koji način to uraditi. Mi nerado govorimo o ‘prevladavanju prošlosti’. Mi bismo to prije nazvali ‘kultura prisjećanja’. U tom prisjećanju SDS treba da se suoči sa svojim nasljedstvom. U tom području treba najviše raditi”, rekao je Dumel.
Provokacija
Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, mišljenja je da je priča o sankcijama protiv njegove stranke provokacija koja, kako tvrdi, samo SNSD-u može poslužiti da dokazuje priču o izdajnicima i stranim plaćenicima. On smatra da je u pitanju spin kojim bi se pokazalo da je SDS spreman na ustupke.
“Niko se više ni ne sjeća zbog čega su te sankcije i uvedene. Očigledno za vrijeme dok je SDS kažnjavana zbog osnivanja RS, i ja lično ne vidim nikakav razlog za njihovo postojanje ni do sada pa ni od sada. Ali, to je stvar SAD šta će raditi s tim”, rekao je Bosić.
Što se tiče statusa u EPP-u, Bosić je rekao da je ta inicijativa podnesena još 2005. godine.
“Lično i ne znam šta se s tim sada dešava. Saradnja sa EPP je korektna imamo je i unutar BiH i to će se nastaviti bez obzira na to u kojem smo formalno statusu jer s njima dijelimo ideje i vrijednosti”, naglasio je Bosić.
Podsjećamo, sankcije SDS-u uvedene su 2004. godine, a obrazloženje koje je portparol Bijele kuće iznio bilo je nesaradnja s Haškim tribunalom po pitanju izručenja osumnjičenih i optuženih za ratne zločine.
Izvor: ATV
