Zagrebački „Јutarnji list” objavio je priču o aktivnostima vrha Katoličke crkve u tom pravcu, a na osnovu tog stenograma, koji je, barem za sada, jedini tajno snimljeni razgovor nadbiskupa Kuharića, koji se „u ovome trenutku iz još uvijek zaključanih i blokiranih tajnih arhiva, uspio probiti van, na površinu”.
Tajno snimanje je obavila, dakako, Služa državne bezbjednosti, a zabilježeno je i kako je riješen „mali tehnički problem”, pošto je sastanak, poslije susreta sa hrvatskim državnim zvaničnicima, održan na poziv njemačkog predsjednika, i to ne u Nadbiskupiji na Kaptolu (koja je još od šezdesetih bila ozvučena, kako tvrdi novinar), nego u Banskim dvorima, gdje je bilo sjedište vlade i gdje je Karsten formalno bio domaćin a ne gost Kuhariću. Kako ta prostorija nije bila ozvučena, „Јutarnji” prenosi da su se službenici Državne bezbjednosti dosjetili da u ono vrijeme po svojoj pouzdanosti i kvalitetu legendarni švajcarski profesionalni magnetofon „nagra” stave u jednu torbicu, koja je tobože slučajno zaboravljena na stolu ili nekom drugom komadu namještaja.
U to vrijeme, godinu dana prije održavanja „Nacionalnog euharistijskog kongresa”, kojim se obilježavao jubilej „Trinaest stoleća kršćanstva u Hrvata”, podsjeća se da je u vlasti RH, pa i u cijeloj SFRЈ, vladala svojevrsna uzbuna, pa i panika, zbog tog spektakularnog vjerskog skupa, a dobrim dijelom i zbog toga što je u medijima najavljivano da će podršku Hrvatima ličnim dolaskom dati papa Vojtila.
Njemački predsjednik, koji je bio član Demohrišćanske stranke i nije bio katolik nego evanđelista, u kurtoaznom dijelu razgovora je priupitao nadbiskupa Kuharića da li će papa zaista doći. Kuharićev odgovor je otkrio, osim činjenice da je papu još prije tri godine pozvala Savezna vlada, i to da su se odnosi pogoršali i da je on lično bio jako napadan. „Јedan me visoki državnik u javnosti nazvao fašistom i tako se počela kvariti atmosfera. Mi sada čekamo kakve će uslove vlada postaviti za posjetu pape”, rekao je Kuharić.
Kuharića je fašistom nazvao predsjednik Predsjedništva SRH Јakov Blažević, koji je, kako konstatuje novinar „Јutarnjeg”, bio nekadašnji tužilac „na montiranom procesu” 1946. nadbiskupu Alojziju Stepincu, a od 1981. je pokrenuo veliki „antikrstaški rat protiv Katoličke crkve u Hrvatskoj, uperen podjednako i na Stepinca i na Kuharića”.
Na tom sastanku 7. septembra 1983. godine u Zagrebu, pored njemačkog predsjednika koji je ostao zapamćen po tome što je prepješačio cijelu Njemačku i bio omiljen među građanima, bio je prisutan i njemački državni ministar Mihael Mertes, koji je otvoreno upitao nadbiskupa Kuharića „hoće li se jugoslovenska država u neko dogledno vreme raspasti”. Kako je od Kuharića dobio diplomatski odgovor da crkva ne određuje državne strukture niti političke sisteme, ali da brani etička načela slobode i ravnopravnosti, Nijemce je zanimalo da li je odbrana takvih načela uopšte moguća u jednoj komunističkoj zemlji, kakva je SFRЈ.
Mertes je pri tom Kuhariću rekao da ga „jugoslavensko pitanje” (ili „hrvatsko pitanje”) jako zanima i zbog toga što je on, jednako kao i njemački predsjednik Karstens, „zapadni političar” – a Zapad ima, kako je istakao, „znatan interes za stabilnost ove (jugoslovenske – op. aut.) države ovdje u ovom političkom regionu”.
Na to im je Kuharić odgovorio: „Da, vlada bi (mislio je na jugoslovensku vladu, tj. na SIV – op. aut.) morala zaista sprovoditi ustavna načela.” Sasvim je jasno da je Kuharić u ovoj svojoj rečenici aludirao na Ustav iz 1974. koji je SR Hrvatskoj, kao uostalom i svim drugim jugoslovenskim republikama i pokrajinama, davao vrlo visoki stepen autonomije, pa i određena obilježja državnosti, objasnio je hrvatski novinar.
A onda je usledilo ključno pitanje, „pitanje svih pitanja”, na koje je kardinal Kuharić, htio ili ne, morao dati i nešto više od kurtoaznog, čisto diplomatski sročenoga odgovora.
A ono je glasilo: „Gospodine kardinale, dozvolite da još jednom kratko upitam, jer nisam sasvim razumio: da li Katolička crkva smatra da su legitimni nacionalni zahtjevi hrvatskog naroda unutar sadašnjeg ustavnog poretka i unutar jedne jedinstvene jugoslovenske države mogući?”
Kuharićev odgovor je glasio: „Crkva se ne izjašnjava na to pitanje, ne daje nikakve izjave o tome, niti javno niti privatno. Јa sam rekao u razgovoru: Crkva Јugoslaviju priznaje kao stvarnost, i u njoj živi, i ne smatra se pozvanom da ruši Јugoslaviju, ali želi da se u njoj… da svi budu zadovoljni.”
Izvor: RTRS
