Međutim, redakcija Frontala pobrinula se da objavi i pojasni kompletnu istoriju atlantskih integracija RS i BiH, kao i da utvrdi ko tačno snosi odgovornost za ovaj proces, te ko jedno priča a drugo radi.
Pregovori o NATO integracijama BiH počinju 2006. godine u decembru, kada je BiH pristupila NATO programu Partnerstvo za mir, čime je započeta zvanična saradnja sa alijansom. Tada je na vlasti bila koalicija SNSD-DNS-SP, a premijer Republike Srpske bio Milorad Dodik. Ista vlast je sačinjavala i većinu u Savjetu ministara BiH, ali i većinu u Predstavničkom domu.
Nakon ovoga, dosta je učinjeno na procesu atlantskih integracija. Skoro sve institucije BiH su uključene u proces, saradnja sa NATO-om se intenzivirala u svim domenima bezbjednosti (ekonomskoj, transportnoj, informacionoj itd.), a ne samo u domenu vojno – odbrambenog sektora. Savjet ministara, na čijem čelu se tada nalazio SNSD-ov kadar Nikola Špirić, formirao je NATO koordinacioni tim, čiji je zadatak bio koordinacija ministarstava i agencija prilikom pregovora sa NATO institucijama. U istom ovom periodu, BiH je ratifikovala Sporazum o statusu snaga (SOFA) sa NATO-om i potpisala Sporazum o sigurnosti informacija sa alijansom.
Nakon poziva u Intenzivirani dijalog i ovaj proces započinje, a do februara 2009. godine obavljene su konsultacije po poglavljima (politička ekonomska, bezbjednosna, odbrambena i mnoga druga pitanja). Zatim je delegacija predsjedništva BiH koju su činili: Radmanović (SNSD), Silajdžić (SzBiH) i Željko Komšić (SDP BiH), iste godine u Briselu zvanično predala zahtjev za Akcioni plan za članstvo (MAP) generalnom sekretaru Andersu Rasmusenu, što predstavlja posljednju fazu strukturalnog dijaloga prije članstva u NATO savezu.
Sjevernoatlantski savez odlučio je da 2010. da primi BiH u Akcioni plan.
U okviru IPAP BiH je tokom 2013. godine (kada je vlast i u RS i na bh. nivou činio SNSD sa koalicionim partnerima) nastavila realizovati aktivnosti vezane za period 2011.-2013., prethodno dogovorene i usaglašene sa NATO-om. Nakon izrade procjene stepena implementacije IPAP BiH 2011.-2013., NATO Politički komitet je ocijenio da je Bosna i Hercegovina uspješno implementirala IPAP BiH 2011.-2013., nakon čega su otpočele pripreme za izradu novog dokumenta za period 2014.-2015.
Sada ćemo navesti i nekoliko izjava bivše zamjenice ministra inostranih poslava BiH Ane Trišić – Babić, koja je ujedno i istaknuti član SNSD-a.
5.6.2014. – Ana Trišić – Babić pojašnjava zašto je ulazak u NATO strateški cilj BiH:
“Ako BiH ne pronađe svoje mjesto u širem geopolitičkom mehanizmu integracija, ova zemlja će zasigurno ostati samo poligon za odmjeravanje različitih interesa velikih sila. Zaostajanje na putu evroatlantskih integracija znači zaostajanje na putu reformi i održavanje fokusa na nacionalističkoj retorici, a manje na stvarnim reformama.”
14.3.2014. "Prema NATO-u se ide. Sva ta vojna imovina je označena, i ono što ja vrlo često ističem i podsjećam, kad neko novi dođe u Bosnu i Hercegovinu i svi na neki način slično misle, da neko neće da Bosna i Hercegovina uđe u NATO, a to apsulutno nije tačno.”
5.3.2015. “BiH treba postati članica NATO-a, ali ne samo iz razloga što nam članstvo u NATO-u garantuje unutrašnju stabilnost, ili što nam je potreban NATO „sigurnosni kišobran“, nego što će prilagođavanjem standardima i vrijednostima koje zagovara NATO, BiH postati savremena država, država u kojoj je demokratija, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava trajna kategorija, država sa malim i moderno opremljenim oružanim snagama kojim dominira demokratski nadzor, koja će saradnjom sa susjedima izgrađivati svoju trajnu sigurnost i aktivno doprinositi stabilnosti regiona a samim tim nedjeljivosti evro-atlantskog područja mira i sigurnosti.“
Autor: Stefan Blagić
