Da paradoks bude veći, brašno, osnovna sirovina za makarone ili rezance, košta jednu marku po kilogramu, a nijedna vrsta mesa, od kojeg bi, bar kako vjerujemo, trebalo da se prave parizeri ili viršle, nije jeftinija od 4,70 KM, koliko, po podacima Agencije za statistiku BiH, košta piletina.
Ujedno, živinari se jadaju da neki domaći mesoprerađivači nemaju ni vlastiti tov, ni klaonicu, već se oslanjaju samo na uvoz sirovina.
Kako je to moguće? Oni koji se bave kontrolom kvaliteta tvrde da se ne trujemo, nutricionisti uzvraćaju da to nije tačno, poljoprivrednici upozoravaju da jedemo mesne otpatke, a potrošači su, logično, primorani da kupuju u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima.
Ogorčeni su zbog ovakve situacije domaći farmeri, koji ističu da nam prerađivači pakuju "najobičnije smeće, odnosno uvozni otpad".
"Što po Evropi ima smeća – to se ovdje uvozi, pakuje i naš narod to jede. A kod nas je kriza takva da samo cijena prodaje proizvod. Potrošači treba da kupuju samo od provjerenih proizvođača, koji koriste domaće sirovine", naglašava Nedžad Bićo, koordinator Udruženja poljoprivrednika u BiH.
Da iz jelovnika izbace jeftine mesne prerađevine potrošačima savjetuje i Lejla Hatibović, supspecijalista higijene ishrane pri Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, koja potrošače savjetuje da budu na oprezu jer cijena govori i previše.
"Jako je bitno na takvim proizvodima pročitati deklaraciju. Imate aditive koji se stavljaju, što poražavajuće utiče na zdravlje, pogotovo kad vidite cijenu takvih proizvoda koja dovoljno govori", navodi Hatibovićeva. Kontrole su, tvrde iz Veterinarskog instituta RS "Dr Vaso Butozan", pokazale da ovakvi proizvodi odgovaraju postojećem zakonodavstvu, odnosno propisanim normama, ali na pitanje kako je moguće da su tako jeftini sliježu ramenima.
"Ja uopšte nemam odgovor na to pitanje", iskreno odgovara Drago N. Nedić, direktor Veterinarskog instituta RS "Dr Vaso Butozan".
Na kraju, Nebojša Rakić, direktor Zajednice živinara RS, ne krije da se sirovine za prerađevine masovno uvoze iz inostranstva i da je riječ o mesu koje dugo stoji i loš mu je kvalitet.
"Pored te sirovine, u mnogo prerađevina se stavlja dosta velika količina soje, što ih dodatno pojeftinjuje. Osim toga, mi imamo i problem što postoje pogoni koji nemaju ni vlastiti tov ni vlastitu klaonicu. Oni su bazirani na preradu uvozne sirovine", upozorava Rakić.
"Nezavisne" su od Spoljnotrgovinske komore BiH dobile i podatke o uvozu pa je tako, kako smo se uvjerili, u državu lani ulazila i piletina čija je cijena iznosila već od 2,10 maraka po kilogramu.
Izvor: Nezavisne
