Na prihod koje fizičko lice ostvari po osnovu ugovora o djelu, obračunava se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 18,5%.
Međutim, ovdje se postavlja pitanje, na koji će način Fond PIO obračunavati uplaćeni novac pri odlasku radnika u penziju, odnosno da li će se povećavati penzija nekome ko je sklapao više ovakvih ugovora tokom svog radnog vijeka?
Direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić, u razgovoru za Frontal je izjavio da UUPS RS ne posjeduje informacije o obračunu sredstava ugovora o djelu uplaćenih u Fond, ali smatra da ta sredstva svakako moraju biti uračunata u ukupan iznos naknada za plate radnika.
"Nemamo informaciju na koji način Fond obračunava penzije za sredstva uplaćena po osnovu ugovora o djelu. U svakom slučaju, smatramo da i navedena sredstva trebaju da budu uračunata u ukupan iznos plata odnosno primanja. Vjerujemo da se na takav način i pristupa u Fondu PIO. Osnov za takav pristup po nama leži u Zakonu u PIO u članu 47. stav 3. koji kaže da se pod ukupnim iznosom plata odnosno osnovica osiguranja podrazumijeva ukupan godišnji iznos plata, osnovica osiguranja, novčanih i nenovčanih prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario, na koje je obračunat i uplaćen doprinos”, kaže Aćić.
Iz odjeljenja za odnose s javnošću PIO-a poručuju da visina penzije zavisi od dužine staža i visine plata odnosno osnovica za osiguranje za koji se plaćaju doprinosi, ali ne govore konkretno na koji način se vrednuju doprinosi uplaćeni po osnovu ugovora o djelu.
“Shodno zakonskoj odredbi iz Člana 3.stav 2. Zakona o PIO obim prava zavisi od dužine penzijskog staža i visine plata i osnovica osiguranja na koje je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje. Jednostavnije, što je duži penzijski staž i što je veća plata ili osnovice osiguranja na koje se vrši uplata, to proporcionalno utiče i na visinu penzije tj. uplate većeg iznosa dovešće i do penzije većeg iznosa”, ističu iz Fonda i dodaju da je ugovor o djelu prema Zakonu o PIO,Član 12. je obavezan vid osiguranja, a stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u Republici Srpskoj je jedinstvena i iznosi 18,5 %", objašnjavaju iz Fonda.
Zakoni u sukobu?
Diplomirani pravnik Milko Grmuša smatra da, takođe, postoji i neusklađenost Zakona o doprinosima i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kad je riječ o ugovoru o djelu, jer jedan zakon predviđa jedno, a drugi drugo.
“Zakon o doprinosima predviđa da je svako lice koje na osnovu ugovora o djelu ostvaruje naknadu, uključujući i zaposlenog radnika, obveznik doprinosa i da je osigurano na penzijsko i invalidsko osiguranje, dok, s druge strane, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđa da kod lica koje je zaposleno po osnovu ugovora o radu postoji osnov penzijskog i invalidskog osiguranja samo po osnovu radnog odnosa, ali ne i po osnovu ugovora o djelu”, tvrdi Grmuša i dodaje da lice koje je radnik i koje ima zasnovan radni odnos na osnovu ugovora o radu osiguranik u obaveznom osiguranju u smislu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, te taj isti radnik nikako ne može biti osiguranik u obaveznom penzijskom i invalidskom osiguranju po osnovu ugovora o djelu, jer to upravo brani sam Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Grmuša postavlja pitanje: Na osnovu čega onda to lice plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu ugovora o djelu?
“Ako kod zaposlenog lica koje prima naknadu i po osnovu ugovora o djelu nema, dakle, osnova penzijskog i invalidskog osiguranja po osnovu ugovora o djelu, postavlja se pitanje na osnovu čega onda to lice plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu ugovora o djelu. U pravnim odnosima, plaćanje se vrši isključivo na osnovu nekog pravnog osnova, koji, u ovoj situaciji, prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju ne postoji, i tu je sam zakon decidan. Ako je zakonodavac već želio da dodatnim oporezivanjem svih novčanih naknada pomogne u stabilizaciji fondova osiguranja u Republici Srpskoj, onda je morao da uskladi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju sa Zakonom o doprinosima, jer je prvi zakon primaran kad je riječ o penzijskom i invalidskom osiguranju, te svim pravima i obavezama koji iz njega proističu, a posebno kad govorimo o osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja".”, naglašava Grmuša.
Autor: Stefan Blagić
