U zvaničnom saopštenju Evropske službe za spoljne poslove stoji da će neformalni sastanak biti održan večeras u Briselu, na poziv visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federike Mogerini.
Bilo je planirano da ministri održe redovan mjesečni sastanak u Briselu u ponedjeljak, u čijem fokusu je trebalo da bude Turska, ali neočekivana Trampova pobjeda izazvala je zabrinutost u Evropi.
Prethodno, istaknuti zvaničnici Evropske unije Donald Tusk i Žan-Klod Јunker pozvali su u danu pobjede Trampa na samit EU-SAD poslije njegove pobjede na predsjedničkim izborima u SAD.
"Željeli bismo da iskoristimo ovu šansu i pozovemo Vas da, što prije budete u prilici, posjetite Evropu i dođete na samit EU-SAD", naveli su Tusk i Јunker u zajedničkoj poruci Trampu, prenio je AFP.
Oni su istakli da je "danas, važnije nego ikada da se ojačaju transatlantski odnosi".
Nakon toga, Јunker je u petak upozorio da izbor Trampa za američkog predsjednika rizikuje da poremeti odnose SAD i Evrope.
"Biće potrebno da naučimo novoizabranog predsjednika šta je Evropa i kako ona funkcioniše", rekao je Јunker na jednom predavanju studentima u Luksemburgu, prenosi "BBC".
Predsjednik Evropske komisije juče je pozvao Trampa da razjasni stavove o pitanjima poput globalne trgovine, politike vezane za klimu i budće odnose sa NATO saveznicima. Јunkerove izjave su u suprotnosti sa umjerenijim reakcijama drugih lidera EU, navodi "BBC".
Posle Trampove pobjede, francuski predsjednik Fransoa Oland i Tramp su se u telefonskom razgovoru saglasili da treba da razjasne stavove o ključnim međunarodnim pitanjima, kao što su Bliski istok i Ukrajina, dok nije saopšteno o čemu je tačno telefonom Tramp razgovarao sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Tramp je izabran za 45. predsjednika SAD pobijedivši protivkandidata iz tabora demokrata Hilari Klinton. Nakon njegove izborne pobjede, EU je suočena s onim što Amerikanci zovu "savršena oluja", imajući u vidu, kako ocjenjuju analitičari, da je Tramp u Bijeloj kući, Putin u Kremlju, Erdogan u Ankari, desničarski populisti svuda, a sve to nakon Bregzita.
Evropa gubi međunarodne partnere, a pritom je i sama u krizi, navode analitičari, koji kažu da je Evropa, dva dana nakon Trampove pobjede, izgubljena između nevjerice i očajanja, pred nesigurnim vremenima i krajem ere političkog liberalizma.
Čini se da Evropa od Trampa ne može da očekuje ništa dobro, jer ako se bude držao svojih obećanja izrečenih u kampanji, evropski interesi biće ugroženi, navode svjetski mediji u analizama.
Tramp je, podsjeća se, u svojim političkim istupima doveo u pitanje NATO, čovjek je koji se divi Putinu, diskriminiše migrante i želi da pocijepa trgovinske sporazume. Niko unaprijed ne može da zna koje od ovih obećanje Tramp realizovati kada 20. januara bude inaugurisan.
Upravo ta neizvjesnost je, čini se, ono što je uznemirilo Evropu.
Da li je izbor Trampa kraj jedne ere, početak novog svjetskog poretka ili nešto treće, na to pitanje, eksperti ističu, zasad nema odgovora, a ako se još Tramp približi Putinu – doći će do "pomjeranja globalnih odnosa moći". Strahuje se i da bi uspon Trampa mogao da bude nagovještaj kraja onakve liberalne demokratije kakvu poznajemo.
"Mogao bi i da bude katalizator za uspon desničarsko-populističkih pokreta u Evropi. Ako se sjetimo Erdogana u Turskoj, Putina u Rusiji, tvrdog režim u Sjevernoj Koreji i filipinskog moćnika Rodriga Dutertea – onda nam globalna politička slika svijeta utjeruje strah u kosti", ocjenjuje Dojče vele.
Tu je i nepoznanica budućeg odnosa Trampa prema NATO-u jer je on u kampanji najavio njegovu reorganizaciju. "NATO je zastario," rekao je ranije Tramp u emisiji televizije ABC, istakavši da je Alijansa osnovana u drugo vrijeme, kada je glavna prijetnja Zapadu bio Sovjetski savez.
NATO danas nije pogodan za borbu protiv terorizma i previše košta SAD i zato ga treba smanjiti i reorganizovati, kazao je.
A u intervjuu Njujork tajmsu, Tramp je takođe rekao da bi, ukoliko postane predsjednik, razmotrio mogućnost da Јapanu i Јužnoj Koreji dozvoli da razviju sopstveno nuklearno oružje umjesto da se oslanjaju na zaštitu SAD protiv Sjeverne Koreje i Kine, što takode predstavlja veliko odstupanje od standardne američke politike.
Ne treba zanemariti ni njegovu najavu da će možda odustati od kupovine nafte iz Saudijske Arabije i drugih arapskih zemalja, ukoliko one ne budu poslale kopnene trupe u borbu protiv Islamske države ili platile SAD da to učine.
Iako su njegove izjave, prije svega o NATO-u, od nekih njegovih kolega iz Republikanske stranke ocjenjivane "katastrofalno budalastim", sada se to više ne čini tako.
Izvor: TANЈUG
