Jedno od potencijalnih rješenja je uvođenje instituta probijanja pravne ličnosti u Zakon o privrednim društvima (eng. lifting the veil – piercing the corporate veil), koji su uporedna zakonodavstva već uvela u svoj pravni život.
Osnivači se najčešće opredjeljuju za osnivanje društva kapitala, jer ih ta forma ograđuje od odgovornosti za obaveze društva, jer osnivač za obaveze društva kapitala odgovara do visine unesenog uloga. Iako je pravilo da za preuzete obaveze društvo odgovara svojom imovinom, pravni subjektivitet društva kapitala biće neprobojan zid samo ukoliko se pravna ličnost privrednog društva ne koristi za ciljeve koji su zakonom zabranjeni. Ukoliko se imovina društva koristi za lične svrhe i ličnu korist, a sve to praćeno neistinitim prikazivanjem stanja u pogledu imovine u poslovnim knjigama i evidencijama dolazi do probijanja pravne ličnosti. Probijanje pravne ličnosti se u praksi manifestuje kroz različite pojavne oblike i radnje, a između ostalog izbjegavaju se obaveze, izigravaju i oštećuju povjerioci koji se dovode i održavaju u zabludi, jer im se stvara i održava lažna predstava i slika, odnosno znatno otežava saznavanje, sagledavanje i utvrđivanje stvarnog stanja u pogledu društva i njegove imovine. Sva ovlašćena lica privrednog društva imaju dužnost prema tom društvu da sve odluke, sva raspolaganja sa imovinom i svi ugovori budu u svrhu ostvarenja jedinog cilja privrednog društva: uvećanja njegove imovine, tako da svako narušavanje ovog principa predstavlja proboj pravne ličnosti. Posljedica ovih radnji i zloupotreba dovodi do probijanja pravne ličnosti društva i samim tim do neograničene odgovornosti vlasnika za obaveze društva kapitala. Ovdje treba napomenuti da je probijanje pravne ličnosti moguće i kada se radi o povezanim društvima i to na način da matično društvo može probiti pravnu ličnost zavisnog društva.
U slučaju probijanja pravne ličnosti društva, društvo predstavlja samo spoljašnju formu prema povjeriocima, dok se u stvarnosti članovi društva skrivaju ispod "vela" pravne ličnosti društva, pa se za probijanje pravne ličnosti često koristi i naziv „podizanje vela".
Ovaj institut još uvijek nije dobio svoje mjesto u važećem Zakonu o privrednim društvima, iako zakon propisuje da u slučaju zloupotrebe pravnog lica postoji odgovornost odgovornih lica ukoliko je društvo zloupotrebljeno za nezakonite ciljeve ili ako imovinom privrednog društva raspolažu kao da je njihova sopstvena imovina. Ovakvim štetnim pravnim radnjama se pored odredaba Zakona o privrednim društvima krše i načela i odredbe Zakona o obligacionim odnosima, kao i odredbe Krivičnog zakona RS.
Kako za društvo i njegovo poslovanje, tako za pravnu sigurnost i pravni promet izuzetno je važno da se efikasno suzbijaju svi oblici privrednog kriminala. U osnovi velikog broja krivičnih djela protiv privrede, koji su i najčešći oblik privrednog kriminala u Republici Srpskoj, očigledno je narušavanje jednog od osnovnih načela obligacionih odnosa: ekvivalencije davanja. Krivični zakon RS propisuje kao krivično djelo zloupotrebu ovlašćenja u privredi, odnosno situaciju kada se namjenska sredstva sa kojima raspolaže društvo koriste protivno njihovoj namjeni, kao i kada se na drugi način grubo prekrši zakon ili pravila poslovanja u odnosu na raspolaganje, korišćenje i upravljanje imovinom.
Ukoliko bi slijedili primjer Zakona o privrednim društvima Srbije, i način na koji je on regulisao ovaj instutut onda bi Zakon trebao da utvrdi ko su odgovorna lica, odnosno ko sve može postupati suprotno imperativnim zakonskim odredbama i tako snositi posljedice ulaska na teren lične odgovornosti, koji su to slučajevi kada se smatra da je došlo do zloupotrebe privrednog društva, kao i mehanizme zaštite.
Zloupotrebe subjektiviteta privrednih društava su sve češće i raznovrsnije, tako da je učesnicima u privrednopravnom saobraćaju neophodna zaštita preko ovog instituta jer se njime štiti pravna sigurnost i dovodi u sklad pravno i faktičko stanje.
Advokatska firma "SAJIĆ"
