Savjet ministara BiH je na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, na sjednici 28. marta, donijelo Odluku o provođenju mjera radi ostvarenja kvantitativnih kriterijuma i indikativnih ciljeva usaglašenih Pismom namjere po Proširenom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom za institucije Bosne i Hercegovine.
Pismom namjere institucije BiH obavezale su se da će ograničiti izdvajanja sredstava za plate i naknade u 2017. godini na iznos od 655 miliona KM.
Savjet ministara BiH se obavezao da tokom 2017. godine neće mijenjati koeficijente ni osnovicu za obračun plata, kao ni visinu ostalih naknada zaposlenih, već će se primjenjivati važeći propisi na bazi kojih je planiran Budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2017. godinu.
“Savjet ministara će kvartalno izvještavati MMF o realizaciji ove odluke”, pisalo je u martovskom saopštenju Savjeta ministara BiH.
Odluka o provođenju mjera radi ostvarenja kvantitativnih kriterijuma i indikativnih ciljeva usaglašenih Pismom namjere po proširenom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom za institucije BiH u Službenom listu BiH objavljena je tek 5. aprila 2017. godine.
“U skladu s planiranim brojem od 23.058 zaposlenih i planiranom dinamikom zapošljavanja u 2017. godini, utvrđenom članom 3 Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2017. godinu – Tabela 4. i stvarnim brojem zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine u decembru 2016. godine, utvrđeno je ukupno povećanje broja zaposlenih u 2017. godini od 793”, piše u Odluci Savjeta ministara BiH.
Prema podacima Savjeta ministara BiH s početka 2016. godine, samo u institucijama BiH, zaposleno je ukupno 22.412 osoba. Od toga se, putem jedinstvenog računa trezora, isplaćivalo 9.725 plata pripadnicima Oružanih snaga BiH i 12.687 plata službenicima bh. institucija.
Dok ekonomski stručnjaci upozoravaju kako razgranati birokratski sistem BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju bh. ekonomiji, administracija u BiH nastavlja da raste. Ni građani, a ni nosioci vlasti u BiH nisu zadovoljni efikasnošću javne uprave, tako da se postavlja pitanje kome trebaju silni administrativni zaposlenici, za čije dobro rade i za obavljanje kojih poslova ih plaćaju stanovnici BiH.
Izvor: klix
