"Pozivamo i sve političke stranke da podrže ove izmjene, te konkretnim primjerom dokažu ono za šta se svi deklarativno zalažu, a to je ravnopravnost svih naroda i građana na prostoru cijele BiH", navodi se u saopštenju Koordinacije srpskih organizacija.
U Koordinaciji vjeruju da će poslanici i stranke iz kojih dolaze imati toliko političke korektnosti i poštenja i nakon 15 godina izmijeniti Ustav HNK čime bi Srbi konačno postali konstitutivni narod.
Oni podsjećaju da je potpredsjednik Skupštine HNK iz reda srpskog naroda Vesna Saradžić najavila da će amandman na Ustav HNK predložiti kao dopunu dnevnog reda na idućoj sjednici jer na skupštinskom Kolegijumu nije bilo volje da se ta tačka uvrsti u dnevni red.
"Ako se to ne dogodi, biće to jasna poruka ko je protiv toga da Srbi budu ravnopravan narod i ko želi dominaciju, kršenje prava zagarantovanih Ustavom Federacije BiH, ali i poruka da su Srbi u HNK građani drugog reda. Konačno, pokazaće se i pravo lice svih političkih stranaka", ističe se u saopštenju.
U Koordinaciji naglašavaju da Srbi u HNK ne traže ništa što im ne pripada.
"Tražimo minimum poštovanja ustavnih i zakonom zagarantovanih prava i dostojanstvo koje nam pripada. Ne želimo mrvice i milostinju od SDA i HDZ-a koji su do sada na takav način tretirali svaki zahtjev srpskih organizacija, udruženja ili građana srpske nacionalnosti", navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacije srpskih organizacija poručuju da će, ako se i ovog puta političke stranke i poslanici u Skupštini HNK ogluše o njihov zahtjev, biti prinuđeni da posegnu za drugim demokratskim sredstvima, te zatraže zaštitu od političara iz Republike Srpske i međunarodnih organizacija.
"Srbi u HNK ne žele biti instrument, ni predmet političkih prepucavanja i razračunavanja, niti nas zanimaju ikakvi politički dilovi, ni bilo kakvi eventualni politički paketi i dogovori bilo koga sa bilo kim", naglašava se u saopštenju Koordinacije.
Podsjeća se da je u Ustavu FBiH nakon amandmana visokih predstavnika precizirano da su Srbi konstitutivan narod u FBiH, te se sa više amandmana i odluka navodi da one obezbjeđuju da konstitutivni narodi i pripadnici grupe ostalih budu proporcionalno zastupljeni u organima vlasti kantona, ali i opština, te pravosudnim institucijama i to u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine do potpunog provođenja Aneksa sedam.
Visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun 2002. godine je čak precizira da "ove izmjene i dopune imaju veću pravnu snagu od nedosljednih odredaba kantonalnih ustava, zakona, propisa i akata. Za stupanje na snagu ovih izmjena i dopuna u kantonima nije potrebno donijeti dodatne normativne akte. Međutim, organi vlasti kantona i dalje imaju obavezu da svoje ustave usklade sa Ustavom FBiH".
Upravo tu obavezu u HNK, ali i još tri kantona nikad nisu sproveli.
"Vjerujemo da poslanici u Skupštini HNK imaju na umu da na tuđoj nesreći niko nije izgradio svoju sreću, te da je došlo vrijeme da se pozitivnim primjerima napravi iskorak i konačno počne praviti atmosfera za normalan život u HNK", poručili su iz Koordinacije srpskih organizacija u Mostaru.
Izvor: rtrs
