Bistu Jevgenija Primakova otkrili su Irina Primakova, udovica bivšeg ruskog premijera, i autor umjetničkog dela, ruski vajar Andrej Tirtišnikov, član ruske Akademije umjetnosti.
Svečanosti su prisustvovali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ministar odbrane Aleksandar Vulin, gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, bivši predsjednik Vlade Rusije i bliski prijatelj Primakova Sergej Stepašin, direktorka Ruskog centra za nauku i kulturu – Ruski dom Eleonora Mitrofanova.
Primakova srpska javnost pamti po tome što je okrenuo avion i otkazao posjetu Vašingtonu 24. marta 1999. godine, kada je čuo da je NATO počeo bombardovanje SR Jugoslavije.
Predsjednik Vučić rekao je da je Primakov ostavio neizbrisiv trag u ruskoj i međunarodnoj politici, a da je u Srbiji posebno poznat po "zaokretu iznad Atlantika".
"Iako nismo tada spaseni, vidimo danas koliko je to bilo dalekovido. Taj korak je značio potpuni zaokret u spoljnoj politici Rusije, čiji prioriteti imaju praktičnu primjenu u aktivnosti današnje generacije ruskih političara", objasnio je Vučić.
Vučić je istakao da je Primakov branio nacionalne interese u trenutku kada su postojale minimalne šanse.
"Snaga Rusije tada i danas nije za poređenje. Ipak i u takvim uslovima radio je sve što je mogao da zaštiti Rusiju i bio je siguran u njen povratak na svjetsku scenu", dodao je Vučić.
Vučić je rekao da kod nas postoji izreka da čovjek može da umre dva puta, kada prestane da diše i kada ga ljudi zaborave i poručio da Srbi nikada neće zaboraviti Primakova i da će za nas vječno biti živ.
Bocan-Harčenko: Primakov volio i poštovao srpski narod
Ambasador Bocan-Harčenko je istakao da je Primakov mnogo volio Srbiju i srpski narod.
"Godine prolaze i svaka još jasnije definiše značaj Primakova kao političara, diplomate, naučnika i velikog humaniste", rekao je Bocan-Harčenko obraćajući se na srpskom jeziku u znak, kako je rekao, ličnog poštovanja i ljubavi prema srpskom narodu, ali i ljubavi i poštovanja koje je prema Srbiji, srpskoj tradiciji i kulturi njegovao i sam Primakov.
Kazao je da je imao sreću da radi sa Primakovom koji je 1996. godine došao na čelo Ministarstva spoljnih poslova u vrijeme kada je, kako je rekao, situacija u bivšoj Jugoslavije bio najteži domen spoljne politike.
Bocan-Harčenko je dodao da je Primakov imao diplomatsku viziju kako će se odvijati stvari na međunarodnoj sceni i da je njegov koncept multipolarnog svijeta danas konačno zaživio.
"Primakov je bio jedan od autora Rezolucije 1244, u kojoj se rješenje kosovske krize temelji na međunarodnom pravnom poretku", naglasio je Bocan-Harčenko.
Nekadašnji ruski premijer i bliski Primakovljev prijatelj Sergej Stepašin rekao je da je, iako Primakov nije više među živima, jedan od najpopularnijih i najpoštovanijih ličnosti u Rusiji.
"Njega vlast nije iskvarila i ostao je veliki čovjek", kazao je Stepašin.
Naveo je da je Primakov 1996. godine promijenio vektor spoljne politike koji Rusija i danas slijedi i da je kao premijer 1999. godine spasio zemlju od ekonomske katastrofe.
"U teško vrijeme za Srbiju, krajem devedesetih godina, Rusija nije pomogla koliko je mogla, ali je Primakov učinio sve što je bilo u njegov moći", rekao je Stepašin, na šta se nadovezao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je rekao da je Primakov tada nudio raketni sistem S-300, ali da to nije prihvaćeno.
Direktorka Ruskog centra za nauku i kulturu "Ruski dom" Eleonora Mitrofanova rekla je da je bista Primakovu simbol prijateljstva dvije zemlje i da je u svim oblastima u kojima je radio – nauka, politika, diplomatija, radio na najvišem nivou.
"Bio je mio i drag čovjek, koji je bio spreman da uvijek pruži pomoć, a to možemo da potvrdimo svi koji smo ga poznavali", rekla je Mitrofanova.
Dodala je da je otkrivanje biste u Ruskom domu izraz zahvalnosti i poštovanja prema državniku koji je pokazio veliku podršku i ljubav prema Srbiji.
Primakov je diplomirao orijentalistiku na Moskovskom državnom univerzitetu, a doktorirao iz oblasti ekonomskih nauka.
Karijeru je započeo kao novinar, a radio je kao dopisnik u vrijeme arapsko-izraelskog sukoba na Bliskom istoku, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Na predsjedničkim izborima u Rusiji 2000. godine, na kojima se birao naslednik Borisa Jeljcina, bio je glavni protivkandidat Vladimiru Putinu, ali je dva mjeseca prije održavanja izbora objavio da se povlači iz predsjedničke trke ustupivši tako Putinu funkciju u Kremlju.
Poslije toga, Primakov je postao jedan od važnih saradnika i savjetnika Putina, koji mu je 2014. godine dodijelio državno priznanje.
U novembru 2004. godine, Primakov je svjedočio pred Haškim tribunalom kao svjedok odbrane Slobodana Miloševića.
Povodom obilježavanja 90. godišnjice rođenja Jevgenija Primakova, u Moskvi je 29. oktobra otkrivena njegova bista pored zgrade Ministarstva spoljnih poslova.
Izvor: RTS
