Tema

Fabrike u Banjaluci: Nekada bilo, sada se spominje

Možda ću se z....., pardon zeznuti u brojkama, ali i sada se pominje da se nekada u „Incelu“ broj zaposlenih kretao oko šest hiljada, dok je „Rudi Čajavec“, pokojna složena organizacija udruženog rada kroz fabričke kapije „gutala“ od osam pa do čitavih deset hiljada (!) radnika, a sa hiljadarkom, pa i više radnih ljudi iliti zaposlenika (kako se to danas „popularno“ kaže) mogla se pohvaliti još neka banjalučka prozivodna preduzeća.

Protest banjalučkih studenata: Akcija - reakcija

Nakon masovnih protesta nezdavoljnih banjalučkih studenata u junu prošle godine, te simboličnog spaljivanja studentske povelje, nastao je period zatišja. Studenti su se povukli iz medijskog prostora, te su mnogi pomislili da je ova hajka bila samo još jedna u nizu bezuspješnih akcija studentske populacije.

Druženje LGBT osoba - da nas niko ne vidi

U Bosni i Hercegovini ne postoji zvanično niti jedan gej klub, a nezvanično svaki veći grad ima lokale gdje se LGBT osobe mogu ponašati donekle otvorenije i opuštenije, tzv. LGBT frendly mjesto.

Čekajući Godoove dolare

“Stižu dolari” kao da je bila čestitka uz tradicionalni pozdrav srećna Nova,13. godina aktuelnog milenijuma. Da su se te želje, čestitke i pozdravi ostvarili,vjerovatno bi 2013. godina ostala bar u malo ljepšem sjećanju. Ovako, najveća većina će je pamtiti kao jednu od najgorih, ili bar nikad goru.

Banjalučka razglednica - Nova godina

Dok se „namještam“ kako bih počeo sa pisanjem ovog teksta jer je Brane zamolio „hajde spremi nešto o tome kako se nekada dočekivala Nova godina“, ali kontinutitet naprezanja moždanih vijuga prekida mi konstantno „petardanje“?!

Rekli su o LGBT aktivizmu

Pogledajte kroz oči troje mladih ljudi koji žive u tri grada BiH, Banja Luka, Mostar i Sarajevo sa kojima razgovarali na temu LGBT aktivizma, kod nas i u svijetu. Da li i u kojoj mjeri je ova vrsta aktivizma prisutna u BiH, kako na njenu ulogu i razvoju gledaju aktivisti, i postoji li potreba decentralizacije, neka su od pitanja, a odgovori slijede:

Novogodišnji običaji jugoslovenskih naroda

Najlepšu i najdužu noć u godini danas provodimo kraj bogatih trpeza, u toplim domovima, pored okićenih jelki ili buketa zimzelenih grančica. Većina od nas, međutim, ne zna da običaj paljenja raznobojnih svećica na jelki potiče još od starih Rimljana i Indijaca, gde se na taj način kitilo »drvo života«, da prskalice palimo umesto novogodišnje vatre, koja je nekad »pomagala« suncu da savlada mrak, a da su sveže ili veštačke grančice u davna vremena predstavljale vesnike proleća koje dolazi.
Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete