Promocija je održana u okviru 19. Ćorovićevih susreta pisaca
– Srpska proza danas, u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva
/SPKD/ "Prosvjeta" iz Bileće i Muzeja Hercegovine.
Glavni urednik časopisa Miloš Kovačević istakao je da se tri
broja za 2017. godinu – dvobroj za proljeće i ljeto, te izdanje za jesen –
čitaocu ne preporučuju samo kao najaktuelniji izbor srpskog književnog i
kulturnog stvaralaštva, već i osvjetljavanjem pitanja koja se tiču statusa
samog srpskog naroda, njegovog identiteta, jezika i pisma.
Kovačević je izdvojio blok posvećen takozvanoj trebinjskoj
deklaraciji o ćirilici, koji najavljuje budući zbornik radova nastalih na
trebinjskom naučnom skupu iz marta ove godine, ali i više od toga – službeni
status ćirilice kao jedinog pisma srpskog jezika.
"Zbornik će zapravo pokazati da je iz Trebinja potekla
inicijativa za izmjenu zakona o jeziku i pismu, na čemu se već radi u Republici
Srpskoj. Inicijativa je bila i svojevrsni zamajac koji najveći svoj rezultat
ima u najavljenoj deklaraciji o opstanku srpskog naroda, a u kojoj će se glavni
dio odnositi upravo na status jezika i pisma kao identitetskih
kriterijuma", rekao je Kovačević.
On ističe da je cijeli blok sa pričama i prikazima posvećen
književniku Radoslavu Bratiću, čime se časopis želio odužiti svom preminulom
uredniku povodom 70 godina od dana kada je rođen.
Kovačević uz pisce Miroslava Maksimovića, preko priča
Radovana Belog Markovića i Mira Vuksanovića, do poeme Milice Bakrač preporučuje
i tekstove Meše Selimovića i Emira Kusturice u rubrikama "Naši ljudi i
krajevi", koji i ličnim svjedočanstvima potvrđuju "da je srpska
kultura mnogo šira i nije samo ono što je nastalo u krugu našeg
pravoslavlja".
Za člana redakcije profesor Mihaila Šćepanovića "Nova
zora" je svojevrsna kohezija srpskog govornog i kulturnog prostora, time
što prostorno spaja sve srpske zemlje i dijasporu, a istorijski – našu kulturnu
prošlost i sadašnjost.
"To je časopis koji ne dozvaljava, s jedne strane, da
se zaboravi starina i korijeni – tu su razgovori sa najumnijim glavama Srpstva,
ono što je zaboravljeno, a što omladina može da nađe samo u bibliotekama. S
druge strane, ona otvara stranice i za nove stvaraoce, mladi magistri i
doktoranti po prvi put se javljaju i ogledaju upravo na stranicama `Nove
Zore`", rekao je Šćepanović.
U okviru ove promocije predstavljen je i zbornik o
stvaralaštvu književnika Radoslava Bratića.
Urednik i priređivač izdanja Jovan Delić istakao je da je
zbornik "Bratićeva Hercegovina" prva književnikova "kolektivna
monografija", koja sadrži 39 esejističkih i naučnih priloga, među kojima
su i radovi predstavljeni na naučnom skupu o Bratićevom književnom opusu
održanom prošle godine u Bileći.
Izvor: SRNA
