Oni koji su upućeni u lokacije na kojima rastu, dnevno mogu
nabrati i nekoliko desetina kilograma. Cijena vrganja ima i tendenciju
opadanja, ali u prirodi u narednom periodu stižu druge vrste gljiva, koje će se
takođe otkupljivati.
Iz preduzeća "Paški", koje se bavi otkupom gljiva,
kažu da dnevno otkupe 20 tona vrganja, te da dolaze i ljudi iz inostranstva da
ih sakupljaju.
"Ljudi iz Austrije i Njemačke koji su tamo zaposleni
uzimaju godišnji odmor i dolaze u berbu vrganja, dnevno mogu zaraditi i 700-800
KM", rekli su u ovom preduzeću za Nezavisne novine.
Kako ističu, gljive su odličan izvor zarade za domaćinstva,
a prodajom 20 tona gljiva dnevno, konkretno u ovom preduzeću, u Unsko-sanski
kanton se slije pozamašna svota novca.
Lisičarke, ježavke i crna truba stižu kasnije, a njihova otkupna
cijena još nije poznata.
U Banjaluci postoji nekoliko otkupnih stanica, ali
sakupljači vrganj često rasprodaju kao halvu putem društvenih mreža po cijeni
od oko sedam KM.
Iako u RS ne postoji udruženje koje se ozbiljnije bavi
gljivarstvom, građani se sami angažuju da slobodno vrijeme i vikend iskoriste
za rekreaciju po šumi, gdje sakupljaju gljive i ubiru dodatnu zaradu.
Kako pojašnjavaju gljivari, svijest se posljednjih godina
promijenila, te se građani edukuju na razne načine kako bi pravilno sakupljali,
skladištili i transportovali gljive do otkupne stanice.
Boro Marić, gljivar iz Mrkonjić Grada, ističe da bi svaka
otkupna stanica trebalo da ima edukaciju za sakupljanje gljiva.
"Prva klasa su mlade gljive koje ne moraju nužno biti i
male, odnosno sitne. Tu ljudi griješe pa ubiru sitne gljive i ne žele da ih
ostave, a one bi za dan-dva porasle i dobile na težini", kazao je Marić.
Dodaje da je veoma važno skladištenje i treba pažljivo da se
odlažu u kutije, nikako u plastične kese, a pored toga veoma je važno da se u
što kraćem roku pravilno transportuju do otkupne stanice.
"Može se solidno zaraditi branjem gljiva, ljudi ih
sakupljaju i prodaju u najbliže stanice. Baš sam nedavno kupio četiri kilograma
po osam KM", kazao je Marić.
Otkupna cijena lisičarki u BiH u aprilu je bila od 1,5 do
dvije KM po kilogramu, zavisno od toga da li je gljiva krupnija ili sitnija, a
cijena suve lisičarke prve klase bila je 20 KM po kilogramu.
Za kilogram osušenog smrčka prve klase moglo se dobiti čak
250 KM, a za drugu klasu 80 KM po kilogramu.
Budući da su gljive izvor nevjerovatno kvalitetne hrane, ali
sa druge stane kao spužve upijaju sve otrove, ne treba baš brati one koje rastu
pored puta.
Gljivari upozoravaju da je za svakog berača i ljubitelja
važno da se dobro uputi ili još bolje prvi put povede u berbu nekog dobrog
poznavaoca gljiva.
Izvor: Nezavisne novine
