Ogorčeni činjenicom da zbog tuđih dugova završavaju na sudu, iz Udruženja za zaštitu žiranata BiH poručuju da ABRS mora da preuzme ulogu posrednika između žiranata, davalaca kredita i pravosudnih institucija. Traže reviziju sudskih presuda, u svim slučajevima gdje se dokaže da je kredit neregularan ili odobren kreditno nesposobnom klijentu, a teret otplate rata prebačen na žirante.
"Na osnovu bankarske dokumentacije, ABRS može da obavi kontrolu svakog kredita i izda dokument koji će pokazati da li je on odobren na regularan način. U slučaju da nije, tražimo da taj dokument dostavi nadležnom tužilaštvu, kao osnov za krivično gonjenje davoca sumnjivog kredita", kaže član Upravnog odbora udruženja Mika Nikić.
Dodaje da bi se na ovaj način spriječila nezakonita sudska i vansudska naplata od žiranata.
"Takođe, tražimo povrat nezakonito oduzetog novca od žiranata, uz poruku da više ne možemo i nećemo da plaćamo rate za ljude koji su kredite dobili, iako su bili kreditno nesposobni. Žiranti to nisu mogli da znaju, zato što nam banke u trenutku odobrenja kredita nisu prikazale kreditnu istoriju dužnika", istakao je Nikić.
U ABRS ni nakon brojnih poziva ni zvaničnog dopisa nismo uspjeli da saznamo hoće li se i na koji način ova agencija uključiti u priču oko rasvjetljavanja da li su krediti u ranijem periodu odobravani kreditno nesposobnim klijentima.
Analiza pomenutog udruženja pokazala je da je 20 banaka i MKO u Srpskoj, u periodu od 2002. do 2014. godine, odobrilo čak 140 sumnjivih kredita.
Podsjetimo, u BiH trenutno oko 130.000 žiranata otplaćuje rate dužnika koji su u trenutku odobrenja kredita već bili kreditno nesposobni. Zbog nemogućnosti da otplaćuju kredite onih koji su pare digli i potrošili, u BiH je proteklih godina ruku na sebe diglo oko 35 žiranata.
U udruženju ekstremnim primjerom kršenja svih procedura smatraju slučaj jednog Šamčanina koji je za četiri godine, sa trgovačkom platom od oko 300 KM, podigao čak 14 kredita vrijednosti 225.000 KM, te 23 puta bio žirant na sumu od 314.000 KM.
Članovi jedne porodice, takođe iz Šamca, za samo dvije godine digli su 14 kredita, vrednosti 448.000 KM. To im je odobreno na osnovu farme registrovane na domaćina koji je, međutim, u tom periodu ostvarivao tek 240 KM prihoda.
Izvor: Blic.rs
