Usvojeni su Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih u organima uprave, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima.
Usvojeni su i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Srpske, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih u javnim službama i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture.
U skladu sa ovim aktima biće uvećani platni koeficijenti i povećane plate za zaposlene u ovim oblastima tako da platni koeficijenti do pet budu uvećani za 20 odsto, od 5,50 do 10,90 za 10 odsto, od 11,15 do 19,05 za sedam odsto i platni koeficijenti od 19,25 do 26,23 za pet odsto.
Izmjene ovih zakona predstavljaju jednu u nizu mjera Vlade Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, što će uticati i na povećanje potrošnje i poboljšanje cjelokupnog poslovnog ambijenta u Srpskoj.
Narodna skupština je, po hitnom postupku, usvojila i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak, čiji je cilj dalja izgradnja i razvoj tržišta dobrovoljnog penzijskog osiguranja, kao posebnog oblika dugoročne namjenske štednje, što je i opredjeljenje Vlade Srpske.
Cilj ovog akta je i jačanje republičkog finansijskog tržišta.
Vlada je ove godine donijela odluku o organizovanju penzijskog plana Vlade Srpske, te zaključila ugovor o pristupanju Evropskom dobrovoljnom penzijskom fondu sa Društvom za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom Banjaluka, na osnovu čega će iz sopstvenih sredstava svakog mjeseca uplaćivati mjesečni iznos od 20 KM za sve radnike u javnom sektoru, što ukupno iznosi oko devet miliona KM.
Ovaj zakon je usvojen i da bi bio sproveden set zakona o povećanju plata radnicima u upravi, prosvjeti, kulturi, visokom obrazovanju, MUP-u i pravosuđu Srpske.
Skupština je usvojila i Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama kojim se propisuju uslovi i postupak za raspravljanje imovinsko-pravnih odnosa nastalih uzurpacijom zemljišta koje je do 6. aprila 1941. godine bilo državna svojina /bivši erar/.
Ovim zakonom se, između ostalog, otklanjaju nejasnoće i problemi nastali u primjeni pojedinih odredaba Zakona o uzurpaciji od 2006. godine koje čine dio Zakona o stvarnim pravima, jasnije i preciznije se definišu pojedine odredbe koje onemogućavaju potpunu primjenu u praksi, te se omogućava brže i efikasnije rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nastalih uzurpacijom zemljišta u svojini nosilaca svojine javnog prava.
Ovim aktom se regulišu i uslovi i postupci za upis prava svojine dobrovoljca ili njihovih pravnih sljednika u javne evidencije na zemljištu koje je prema propisima Kraljevine Јugoslavije dodjeljivano dobrovoljcima ratova od 1912. do 1918.
Na prijedlog ovog zakona prihvaćen je amandman poslaničkog Kluba SNSD-a u kojem se navodi da se uzurpacijom smatra i svako samovlasno zauzimanje, odnosno bespravno držanje poljoprivrednog ili šumskog zemljišta u svojini nosilaca svojine javnog prava.
Ovim amandmanom omogućava se i raspravljanje spornih imovinsko-pravnih odnosa na uzurpiranom zemljištu koje uzurpant nije napustio, odnosno nije deposjediran iako su sporni imovinsko-pravni odnosi na uzurpiranom zemljištu pravosnažno okončani osamdesetih godina prošlog vijeka prema ranije važećim propisima.
– Veliki broj uzurpanata na teritoriji Srpske ostao je u posjedu i koriste uzurpirano zemljište trideset i više godina nakon donošenja rješenja o uzurpaciji. Јedan od izraženijih primjera su opštine Modriča i Vukosavlje gdje su rješenja o uzurpacijama donesena osamdesetih godina prošlog vijeka, a uzurpanti, odnosno njihovi pravni nasljednici su i dalje u posjedu uzurpiranog zemljišta i o tome se brinu kao dobri domaćini – navedeno je u amandmanu SNSD-a.
Poslanici su usvojili i Zakon o trgovini kojim se uređuju planiranje i razvoj trgovine, prava i obaveze trgovaca, oblici trgovine, posebne tržišne institucije, deklarisanje robe i način formiranja i isticanja njene cijene, trgovačka evidencija, praćenje trgovine i tržišta.
Ovim zakonom se regulišu i nepoštene trgovačke radnje, zabrana i privremene mjere ograničavanja tržišta, podsticanje razvoja trgovine, upravni i inspekcijski nadzor i druga značajna pitanja.
Nakon glasanja o apsolviranim tačkama dnevnog reda, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović zaključio je rad prvog dijela osme redovne sjednice parlamenta i nastavak zakazao za utorak, 3. decembra u 10.00 časova.
Frontal
